NOVE POVLASTICE BROJNIM DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA

Blizu 800 funkcionera primaće platu 2 godine kad odu iz službe

Veći koeficijenti i plate 2 godine nakon odlaska za funkcionere sa spiska na dva i po lista papira
88 pregleda 64 komentar(a)
Skupština Crne Gore, Foto: Savo Prelević
Skupština Crne Gore, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 12.02.2019. 18:37h

Ako Skupuština usvoji Predlog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru to će armiji od preko 800 državnih funkcionera donijeti veće zarade, ali i pravo da dvije godine po prestanku funkcije primaju platu u visini one koju su  imali u posljednjem mjesecu  prije prestanka funkcije.

To rješenje obuhvatilo bi predsjednike države, vlade i Skupštine, nosioce najviših sudskih funkcija (predsjednike Ustavnog, Vrhovnog, Apelacionog, Višeg, Osnovnog, Privrednog  suda  i sve sudije, zatim najviše zvaničnike tužilaštva (VDT, specijalni tužilac i ostali državni i specijalni tužioci…), poslanike, ministre, članove Senata Državne revizorske institucije i druge zaposlene koji su u Predlogu zakona svrstani u kategorijama poslova A, B i C, na dva i po lista papira.

Vlada je platom od dvije godine po prestanku funkcije, uz veće koeficijente, "častila" i šefove kabineta i savjetnike predsjednika države, vlade, Skupštine, zatim šefa kabineta predsjednika Vrhovnog sud, savjetnike u VDT-u i Vrhovnom sudu, ustavno sudske savjetnike, sekretare VDT-a, Sudskog i Tužilačkog savjeta, savjetnike potpredsjednika vlade, direktore i pomoćnike direktora državnih uprava, agencija, zavoda...

Prema važećem zakonu o zaradama i drugim primanjima  državnih i javnih funkcionera pravo na platu godinu po prestanku funkcije imaju   predsjednici države, vlade, Skupštine, poslanici, ministri, direktor Agencije za nacionalnu bjezbjednost (ANB), generalni sekretari predsjednika države, vlade i Skupštine i zamjenik  generalnog sekretara Skupštine, nosioci pravosudnih funkcija, te rukovodeći kadar u državnim insititucijama.

Iako se od najave važnog zakona govori da će njime da se ujednače radna mjesta za iste poslove, Predlog zakona jasno pokazuje da to neće biti tako. Konkretno, šefovi kabineta ministara i drugih organa uprave imaće koeficijent 9,4 pa kad se to pomnoži sa netom obračunskom vrijednošću koeficijenta 60,3 dobija se osnovna zarada od  oko 566 eura. Za isti posao šefovi kabineta predsjednika države, vlade, Skupštine dobijaće  osnovnu zaradu  od  oko 1.326 eura.

Ako se posmatraju koeficijenti za obračun zarada, Vlada je procijenila da su šefovi kabineta  predsjednika države, Skupštine, vlade i  njihovi savjetnici, kao i šef kabineta Vrhovnog suda važniji od direktora dviju najvažnijih finasijskih institucija u sistemu - Uprave carina i Poreske uprave.

Direktori dviju uprava imaju, prema Predlogu zakona koeficijente 19, što znači da bi ima osnovna plata bila oko 1.145 eura. Šefovi kabineta predsjednika države, Skupštine, vlade i njihovi savjetnici, kao i šef kabineta Vrhovnog suda zarađivali bi više od poreskih i carinskih inspektora.

Predlogom je Vlada povećala koeficijente za obračun osnovnih zarada, dok je odlučila da smanjuje na poziciji troškova za rad savjeta, radnih tijela, komisija, upravnih odbora. Ta rješenje neće "pogoditi" visoke državne zvaničnike i njihove najbliže saradnike pošto su im uvećani koeficijenti za obračun zarada pa će im se ono što su primali  kroz naknade u raznim tijelima "preliti" na osnovnu zaradu.

Sa druge strane, novi način obračuna zarada pogađa najbrojniji dio administracije  kojima je rad u komisijama i drugim tijelima značio dodatni prihod na niske zarade. Najveći dio državne administracije prima plate niže od 400 eura.

Konačnu riječ o ovom predlogu zakona daće poslanici. Ostaje da se vidi da li će se suprotstaviti ovim rješenjima ili će "zažmuriti na oba oka" pošto ih je Vlada predlogom stimulisala većim koeficijentima i platom dvije godine po prestanku funkcije. Poslanici vlasti i opozicije  do sada su gotovo uvijek bili složni kada je riječ o njihovim  privilegijama.

Predlog zakona Vlada je planirala da pošalje Skupštini zajedno sa Predlogom zakona o budžetu za narednu godinu i da se primjenjuje od januara  2016. godine. Naredna godina je izborna i moguće je da mnogi poslanici i drugi funkcioneri ne budu na funkcijama.

Predlog sada nigdje ne pominje poziciju direktora Uprave policije koji je u prvoj verziji  bio posebno naveden sa koeficijentom 18,95.

Ne važi za Centralnu banku i EPCG

Članom 41 predloga zakona Vlada je odlučila da iz sistema ujednačavanja zarada na državnom nivou izuzme zaposlene u Centralnoj banci Crne Gore (CBCG), iako je ranije izvršna vlast najavila da će i vrhovna monetarna institucija biti obuhvaćena, što je bilo u prvoj verziji zakona.

Istim članom, od ujednačavanja zarada izuzima se  nezavisno pravno lice čiji je osnivač država ili vrši javna ovlašćenja i na zaposlene u privrednom društvu  kod kojim je ugovom o dokapitalizaciji sa stranim pravnim licem uređeno pitanje zarada. Drugim riječima, zakon neće važiti za državnu Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

Izmijenjena verzija koja je dogovorena sa sindikatima

Predlog zakona koji je Vlada utvrdila na prošloj sjednici  razlikuje se od verzije koja je usaglašena sa predstavnicima sindikata u decembru prošle godine i koja je upućena u dalju proceduru. 

Naknadno su izmijenjeni koeficijenti, posebno izdvojene funkcije šefova kabineta važnih državnih zvaničnika i njihovih savjetnika, izuzeti zaposleni u CBCG i EPCG, posebno su drastično uvećani koeficijenti u sudstvu i tužilaštvu…

Preporučujemo za Vas