Međunarodni monetarni fond predložio je crnogorskoj vladi mjere za fiskalnu konsolidaciju do 2025. godine. Njihov glavni cilj je smanjenje visokog javnog duga koji će u narednim godinama značajno rasti, unapređenje naplate poreza, uzdrzavanje od subvencioniranja preduzeća, ali i ograničenje zarada u javnom sektoru za narednih čak 10 godina.
Ekonomski analitičar Zarija Pejović kaže da će biti dobro ukoliko potrošnja za zarade i penzije ne bude morala da se smanjuje. Vlada bi po njemu prije svega trebala teret oporezivanja sa građana da prebaci na krupni kapital i pomogne poljoprivrednu proizvodnju u kojoj bi se mogla otvoriti nova radna mjesta. On ipak ne vjeruje da će do toga doći bez političkih promjena.
"Same ove mjere nažalost nijesu dovoljne. Nemamo mi sada prostora za uvećavanje potrošnje, za štednju i racionalizaciju uvijek ima prostora. Ja smatram da je problem javnog duga CG strukturni problem, nama treba javni rast, tačnije jedan inkluzivni javni rast koji će se bazirati na otvaranju novih radnih mjesta u proizvodnji. Sada je političko pitanje kako to da zemlje regiona bilježe milijarde eura u proizvodna radna mjesta koja donose budžetske prihode, a CG takvih investicija gotovo da i nema. "
Šta vidite kao prioritet?
" Da ne trošimo novac u subvencionisanje preduzeća kao što je to do sad rađeno, davanje garancija koje su kasnije zloupotrebljavane, potrebno je da se subvencioniše poljoprivredna proizvodnja, na drugoj strani racionalno se moramo odnositi prema svakoj stavki javne potrošnje. Tu je MMF u pravu kada kaže da treba razmisliti o daljem povećavanju i potrošnje u smislu zarade i penzija, mada je dobro ukoliko ne budemo morali tu potrošnju da smanjujemo. Prioritet je dakle da ministarstvo što više naplaćuje postojeće poreske prihode i da što više troši. Ja smatram da je potrebno teret oporezivanja sa građana prebaciti na krupni kapital. Mi nemamo progresivnog oporezivanja na dobit pravnih lica, a zašto to ne bi bilo za kompanije koje ostvaruju dobit od preko 100 hiljada eurakao što su provajderi tel, naftnih derivata, bankarski sektor i tako dalje. "
MMF za ovu godinu planira javni dug od 70 odsto BDP-a. Vjerujete li u sposobnost države da upravlja tim rizikom u situaciji kada se gradi skupi auto put, zadužujemo se da bi vraćali stare dugove i sve manje proizvodimo?
" Pitanje javnog duga nije samo pitanje mininstarstva finansija. To je pitanje integralne politike Vlade Crne Gore. Kao što sam rekao moramo konačno postaviti to političko pitanje zašto u Crnoj Gori nemamo proizvodne investicije i što treba da radimo da imali taj inkluzivni rast zbog čega bi došlo i do fluktuacije radne snage iz javnog u privatni sektor. Dakle da li je javna administracija sposobna da upravlja, nama su potrebne političke promjene i odgovori koje će na ove ekonomske izazove dati novi parlamentarni izbori. "
MMF predlaže mjere za fiskalnu konsolidaciju do 2025. Koliko nas to obavezuje budući da nijesmo u ugovornom odnosu sa MMF-om?
" Mi nemamo obavezu prema MMF-u, eventualno bi imali ako bi pozajmili neki novac od njih. U tom slučaju bi morali, kao što to rade Srbija ili BIH. Crna Gora je do 2006. imali savjetodavni aranžman sa MMF-om i u tom periodu. Crna Gora je vodila jednu opreznu fiskalnu politiku. 2006. je nivo javne potrošnje bio nekih 800 miliona eura, a već 2007. milijardu i 400 miliona. to je ta greška koja nas sada košta ovolike ekspanzije javnog duga."
Bonus video:
