MANS: Za Zakon o energetici neophodna kvalifikovana većina

„To je u potpunosti u skladu sa Ustavom, koji obavezuje Skupštinu da kada razmatra propise kojima se definišu 'materijalne obaveze građanima', za izjašnjavanje mora koristiti institut takozvane kvalifikovane većine“, saopštili su iz MANS-a
0 komentar(a)
Ažurirano: 22.09.2015. 14:10h

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) zvanično je danas podsjetila Zakonadavni odbor Skupštine na činjenicu da je za usvajanje Predloga zakona o energetici potrebna kvalifikovana većina, o čemu, pored obaveze propisane Ustavom, svjedoči i dosadašnja praksa tog skupštinskog tijela. Iz MANS-a su kazali da je Zakonodavni odbor do sada već tri puta donosio odluku da je Predlog zakona o energetici potrebno usvojiti kvalifikovanom većinom, odnosno da je za njegovo usvajanje na plenumu neophodan glas 41 poslanika. „To je u potpunosti u skladu sa Ustavom, koji obavezuje Skupštinu da kada razmatra propise kojima se definišu 'materijalne obaveze građanima', za izjašnjavanje mora koristiti institut takozvane kvalifikovane većine“, saopštili su iz MANS-a. Predstavnici MANS-a su podsjetili da je 2010. godine, kada je razmatrano usvajanje zakona u cjelosti, Zakonodavni odbor imao stav da je za to potrebna kvalifikovana većina, kao i u slučaju kada je 2011. godine razmatrao njegove izmjene i dopune. „Isti stav je bio zauzet i u slučaju narednih izmjena i dopuna koje su bile predložene 2013. godine, kada je Zakonodavni odbor ponovo tražio kvalifikovanu većinu“, naveli su predstavnici MANS-a. Oni su dodali da je za posljednje izmjene, koje su bile predložene početkom ove godine, Zakonodavni odbor promijenio mišljenje, tako da je tražena prosta većina. „To tumačimo kao previd, jer je nemoguće zanemariti samu prirodu ovog zakona koji je pitanje od javnog interesa i propisuje 'materijalne obaveze za građane“ kako se navodi i u samom Ustavu“, kazali su predstavnici MANS-a. Oni su saopštili da očekuju da će prilikom donošenja konačne odluke o načinu glasanja, članovi Odbora imati u vidu usklađenost te odluke sa Ustavnim odredbama, prije svega jer se radi o zakonu čija implementacija će imati direktan uticaj na budžete svih građana. U MANS-u smatraju da nema sumnje da Vlada vodi aktivnu kampanju kako bi Predlogom zakona o energetici osigurala beneficije za proizvođače električne energije na štetu građana, ne libeći ni otvorenih manipulacija. O tome, kako tvrde, svjedoči i reagovanje Ministarstva ekonomije na činjenice o zakonu koje je saopštio MANS. „Ministarstvo ekonomije proizvodnju iz obnovljivih izvora definitivno definiše kao javni interes, 'pakujući' privatne interese energetskih kompanija u obavezu Crne Gore za dostizanje određenog procenta energije iz takvih izvora, a sve u skladu sa normativom EU“, kazali su predstavnici MANS-a. Oni su podsjetili da taj procenat na nivou EU iznosi 20 odsto od ukupne proizvodnje na nivou države, dok ga je Ministarstvo ekonomije „velikodušno“ postavilo na čak 33 odsto, u situaciji gdje je prospekt da će ključni energetski subjekti u budućnosti biti gotovo isključivo privatne kompanije. „Na taj način, profitni biznis kompanija u vlasništvu porodice i kumova premijera Mila Đukanovića, ali i građevinskih tajkuna, proglašava za posao od javnog interesa koji treba da finansiraju svi građani preko računa za struju i to je ono što u suštini predviđa ovaj zakon“, navodi se u saopštenju MANS-a. Oni smatraju da bi bilo značajno da iz Ministarstva ekonomije objasne šta je javni interes od gradnje malih hidroelektrana, odnosno koliko će njihova izgradnja donijeti novih radnih mjesta, kakvi su benefiti lokalnih zajednica i šta od toga dobijaju potrošači, s obzirom na to da će projekti biti subvencionirani preko uvećanih računa za struju. „Smatramo da se nesporno radi o takozvanoj prikrivenoj državnoj pomoći, gdje će se pod maskom brige za javni interes finansirati privatni biznis privilegovanih kompanija. Na taj način, takvi biznisi će biti kvalifikovani i za druge vrste pomoći kao što su državni krediti, garancije i slično o čemu dovoljno govori i činjenica da Investiciono razvojni fond (IRF) već vodi pregovore za dobijanje kredita od 55 miliona EUR za podršku gradnji malih hidrocentrala“, kazali su iz MANS-a. Oni smatraju da je nesporno da predloženi zakon u ovom obliku ne smije biti usvojen, jer bi u suprotnom imao nesagledive posljedice po budžete građana, koji bi finansirali „bogaćenje pojednica i kompanija“ pod izgovorom brige za javni interes.

Bonus video: