SPORNI NACRT KONCESIONOG AKTA I PREDLOG UGOVORA

Manku za Brodogradilište u Bijeloj sve povlastice

Zaposlenima se ne garantuje zadržavanje radnih mjesta u Jadranskom brodogradilištu
27 komentar(a)
Brodogradilište, Foto: Siniša Luković
Brodogradilište, Foto: Siniša Luković
Ažurirano: 05.09.2015. 06:28h

Nacrt koncesionog akta za Jadransko brodogradilište u Bijeloj, zaposlenima ne garantuje ostanak na poslu i zadržavanje  radnih mjesta u kompaniji, dok se Vlada istovremeno obavezuje da će ona snositi višemilionske troškove za ekološku sanaciju lokacije na teret svih poreskih obveznika, umjesto da to bude trošak budućeg koncesionara. To proizilazi iz nacrta koncesionog akta i predloga ugovora o dodjeli koncesije za Jadransko brodogradilište koji su bili na javnoj raspravi proteklog mjeseca, odnosno tokom godišnjih odmora. 

Time je javna rasprava u potpunosti obesmišljena, a Ministarstvo saobraćaja i pomorstva nije  obrazložilo ponuđena rješenja, od kojih su mnoga veoma sporna i na štetu zaposlenih.

U dokumentima se ne pominje socijalni program za radnike, niti se budući koncesionar obavezuje da zaposlene zadrži  (zvanično je na kraju prošle godine bilo uposleno 438 ljudi), što je suprotno Zakonu o koncesijama koji jasno definiše da se koncesije izdaju radi ostvarivanja javnog interesa i postizanja veće zaposlenosti. 

Iako je predviđeno da koncesionar u roku od tri godine zadrži osnovnu djelatnost remonta brodova, to je relativizovano na način što se propisuje da će to „zavisiti od ponude i tražnje na tržištu, i u skladu sa realizacijom investicionog plana“, čime su koncesionaru maltene date odriješene ruke da sam utiče da li će se u početnom periodu uopšte baviti remontom brodova. 

Kao buduća djelatnost brodogradilišta planira se isključivo remont i servisiranje jahti, čime se finalizuje teren da se koncesija izda kanadskom milijarderu Piteru Manku, koji u Porto Montenegru ima luku za sidrenje jahti i odavno javno iskazuje zainteresovanost za brodogradilište u Bijeloj, gdje planira njihov remont. U dokumentima je posebno sporno što Vlada otvoreno priznaje da nije utvrđen stvarni obim zagađenja brodogradilišta, ali se sa druge strane u potpunosti obavezuje da snosi ukupan trošak ekološke sanacije lokacije, na kojoj je preko 70 hiljada tona grita, od čega se 20 hiljada tona klasifikuje kao opasan otpad.

Ovo je posebno problematično kada se ima u vidu da crnogorski zakoni jasno propisuju princip „zagađivač plaća“, koji podrazumijeva da industrijska preduzeća sama snose troškove zagađenja životne sredine. Uprkos tome, Vlada se krajem prošle godine zadužila kod Svjetske banke za kredit od 13 miliona eura za ekološku sanaciju brodogradilišta, ali je nedavno saopšteno da ta suma neće biti dovoljna, pa je tim prije nevjerovatnije da dokumenta uopšte ne sadrže procjenu ukupnog troška.

I dok garantuje da će crnogorski građani plaćati zagađenja koja nijesu dužni da plate, iz dokumenata se ne mogu vidjeti nikakvi značajniji prihodi države od izdavanja koncesije za luku u Bijeloj.

Koncesioni akt ne sadrži čak ni finansijsku procjenu o izvodljivosti lučkih usluga, iako je to obavezan elemenat koncesionog akta, a što je svakako suprotno Zakonu o koncesijama.

Budućem koncesionaru se potpuno nezakonito garantuje da će u slučaju izmjene zakona za njega važiti povoljniji propisi, dok je kod eventualnog spora za stranog koncesionara ugovorena međunarodna arbitraža u Beču, umjesto da to budu domaći sudovi.

Vlada je proteklih godina četiri puta bezuspješno pokušavala da na tenderu proda većinski paket akcija Jadranskog brodogradilišta, a najveće interesovanje za kupovinu iskazivale su kompanije povezane sa Mankom. 

Stečaj je u kompaniju uveden krajem juna ove godine i njime su otvorena vrata da se vrijedna imovina proda za nisku cijenu, a radnici ostave na ulici, što će značiti gašenje nekada renomirane kompanije po kojoj se Crna Gora prepoznavala.

Počinje remont brodova, pomoć da djeca radnika dobiju knjige

Radnici Jadranskog brodogradilišta Bijela u ponedjeljak počinju remont brodova, nakon što su dobili garancije  Vlade (zaključke) da će im od  novca, dobijenog prodajom kompanije, biti isplaćene otpremnine po revidiranom socijalnom programu, dvije i po plate, povezan petogodišnji radni staž  i isplaćene ostale naknade iz radnog odnosa. 

Zaposleni i oni koji nastavljaju da rade, kao i oni koji su stekli uslove za penziju,  bi na osnovu novog dogovora trebalo da dobiju u prosjeku oko 13.000 eura otpremnine. 

Stečajni upravnik Žarko Ostojić trebalo bi radno da angažuje svakog od 201 radnika koji želi da radi.

Brodograditelji iz Bijele su se samoorganizovali i prikupili oko 500 eura koje su dali kolegama koji nisu imali novca da kupe knjige djeci za školu.

Istraživački centar MANS-a

Ovaj tekst je sačinjen uz podršku Evropske unije u sklopu projekta "Nulta tolerancija na korupciju". Za sadržaj ovog teksta odgovorna je isključivo Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS, a stavovi iznijeti u ovom tekstu se ni u kom slučaju ne mogu smatrati stavovima Evropske unije.

Preporučujemo za Vas