Ne prepoznajemo intetes zaposlenih u ovakvoj privatizaciji Instituta Dr Simo Milošević, poručeno je sa današnjeg Zbora radnika.
V.d. predsjednik sindikata Instituta Igor Sijerković je podsjetio da je Vlada Crne Gore odobrila prodaju državnih 56,48 odsto akcija u Institutu britansko-američkog konzorcijumu IWG za 10 miliona eura, iako je kapital kompanije osnovane 18. oktobra 2013. iznosio samo hiljadu funti, a registrovana djelatnost im je hoteli i sličan smještaj.
Zbog brojnih „loših privatizacija u okruženju“, predstavnici radnika tražili su od ponuđača garancije da će biti ispunjeni zahtjevi zaposlenih formulisani u sedam tačaka: poštovanje kolektivnog ugovora i aneks o privremenom odsustvovanju radnika, isplatu duga Instituta prema socijalnom programu, poštovanje socijalnog programa i vođenje računa o interesima i beneficijama radnika u budućem periodu.
Sijerković je kazao da su predstavnici IWG odgovorili „da nijesu spremni dati nikakve ni pismene ni usmene garancije prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora“.
U sindikatu Instituta ističu da je nacrtom kupoprodajnog ugovora između ostalog navedeno da će „možda biti potrebno smanjiti nivo zaposlenosti“, što će se utvrditi „nakon potpunog pregleda u okviru strukturnog biznis plana“.
„Rokovi nisu navedeni, ali su zato precizirani rokovi za upis vlasništva nad nekretninama - šest mjeseci i za usvajanje državne studije lokacije -12 mjeseci. Ne zna se ni kakav će biti status zaposlenih dok se bude renovirala II faza, a srušila I faza da bi se izgradio porodični hotel,“ istakao je Sijerković.
„Nema ni pomjena o sredstvima namijenjenim socijalnom programu“, kazao je Sijerković i naveo da je na prethodnom tenderu za socijalni program MK Group nudila 29,2 hiljada eura, a Vishy 30,5 hiljada eura.
Sijerković je podsjetio i da su obornici SO Herceg Novi donijeli 29. maja odluku da traže od Vlade Crne Gore da obustavi dalji postupak privatizacije Instituta Igalo, poništi tenderski postupak i razmotri druge načine unapređenja uslova rada te zdravstveno turističke ustanove.
Zaplakala kada je čula da prodaju Institut
Ljilja Nikezić, koja kao medicinska sestra u Institutu radi 38 godina, od kojih 25 na odjeljenju za pacijente koji su nepokretni, kazala je da je „zaplakala kada je čula da prodaju Institut“.
„Većina Crnogoroca je na svojoj koži osjetila dobrobit ovakvih privatizacija koje su radnike i njihove porodice dovele do prosjačkog štapa... Ja nisam protiv privatizacije. Institut da bi opstao treba privatizovati, ali ne na način na koji su sve firme privatizovane ili bolje reći pokopane, a ova i ovakva privatizacija ima sve uslove da prođe kao i sve do sada“, kazala je Nikezić.
„S obzirom da je u Crnoj Gori malo toga sačuvano, bar je sačuvana jedna od vrijednosti, a to je tradicija rodbinskih veza. Zato ovom prilikom preklinjem premijera da zamoli svog brata od ujaka (Ivan Maksimović prim.aut.) koji se možda slučajno našao u ovoj grupi trgovaca, da mu ne udari uz obraz, i odvede Institut sa 700 radnika u propast“, poručila je Nikezić.
O privatizaciji Instituta emotivno je govorila i Branka Kosić, penzionerka koja je u toj ustanovi radila kao prevodilac za njemački jezik.
„Godišnji prihod Instituta je 10 miliona eura, kolika je i vrijednost četvorogodišnjeg ugovora sa vladom Norveške, čiji građani koriste usluge zdravstvene ustanove u Igalu“, navela je Kosić i poručila da „u Institutu mora biti hljeba za zaposlene i njihovu djecu“.
Podršku radnicima Instituta dali su radnici Jadranskog brodogradilišta u stečaju, Vektra Boka u stečaju, Bolnice Meljine koji su prisustvovali Zboru u Igalu , kao i Savez sindikata Crne Gore i njegovo opštinsko povjereništvo u Herceg Novom i crnogorski sindikat zdravstva, koji su poslali pisanu podršku. Zboru radnika prisustvovali su i predstavnici opozicionih partija u lokalnom parlamentu: SNP, NOVA, Demokrate Herceg Novog, SDP i Građanskog saveza i Izbora, kao i predstavnici URA.
Dug Instituta kod Jugobanke platiće Vlada
Lider Udruženja građana Izbor, koji sa DPS om čini vlast u Herceg Novom, Diđan Radović Krušo ranije je kazao da je sadašnja privatizacija bolje rješenje od stečaja koji prijeti Institutu zbog duga kod Jugobake AD Beograd iz 1991, koji sa kamatama iznosti oko 6 miliona eura.
Sijerković je danas pokazao dokument kojim se Vlada Crne Gore obavezuje da će „preuzeti sve dugove i druge troškove, koji bi eventualno nastali ako Institut izgubi spor koji vodi sa Jugobankom pred Trgovinskim sudom u Beogradu“.
Bonus video:
