Mjesečna deflacija u julu 0,5 odsto

Deflacija je pojava suprotna inflaciji, a označava pad opšteg cjenovnog nivoa. Deflacija, prema mišljenju stručnjaka, odgovara vlasnicima novca čija imovina postaje sve vrijednija, ali istovremeno smanjuje potrošnju, što dovodi do rasta nezaposlenosti i privrednih kriza
0 komentar(a)
monstat, Foto: Luka Zeković
monstat, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 17.08.2015. 12:03h

Mjesečna deflacija u julu, mjerena indeksom potrošačkih cijena (CPI), iznosila je 0,5 odsto.

Iz Monstata je saopšteno da su najveći uticaj na mjesečnu stopu deflacije imali pad cijena povrća, voća, obuće, goriva i maziva, čvrstih goriva i odjeće.

Posmatrano po glavnim grupama, mjesečni pad cijena zabilježen je u kategorijama odjeća i obuća 1,5 odsto, hrana i bezalkoholna pića 0,8 odsto, prevoz 0,6 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,3 odsto, ostali proizvodi i usluge 0,2 odsto i zdravlje 0,1 odsto.

Rast cijena zabilježen u grupi hoteli i restorani 3,1 odsto, dok su u kategorijama alkoholna pića i duvan, pokućstvo i rutinsko održavanje stana, komunikacije, rekreacija i kultura i obrazovanje ostale na nivou iz prethodnog mjeseca.

U Crnoj Gori u julu potrošačke cijene, mjerene CPI-om, u poređenju sa istim mjesecom prošle godine porasle 1,9 odsto, dok su u prvih sedam mjeseci u odnosu na uporedni period skočile 1,5 odsto.

Pozitivne godišnje stope inflacije u julu zabilježene su u grupama hoteli i restorani 5,1 odsto, alkoholna pića i duvan 3,2 odsto, hrana i bezalkoholna pića i rekreacija i kultura po 2,8 odsto, zdravlje 2,6 odsto, odjeća i obuća 2,1 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 1,9 odsto i pokućstvo i rutinsko održavanje stana 0,7 odsto.

Negativne godišnje stope inflacije zabilježene u kategorijama prevoz 1,3 odsto, ostali proizvodi i usluge 0,5 odsto i komunikacije 0,1 odsto.

Deflacija je pojava suprotna inflaciji, a označava pad opšteg cjenovnog nivoa. Deflacija, prema mišljenju stručnjaka, odgovara vlasnicima novca čija imovina postaje sve vrijednija, ali istovremeno smanjuje potrošnju, što dovodi do rasta nezaposlenosti i privrednih kriza.

Kad do pada cijena dođe zbog rasta produktivnosti razvojem tehnike, tehnologije i organizacije, ili zbog smanjenja poreza to smanjenje je pozitivno za razvoj privrede i rast zaposlenosti. U svim ostalim slučajevima pad cijena dovodi do propasti pojedinih privrednih grana, a ako deflacija duže traje dolazi do teških ekonomskih kriza, stagnacije i privredne depresije.

Bonus video: