CBCG: Cilj je eliminisati ugovaranje ekstremno visokih kamatnih stopa

Radnom verzijom nacrta zakona se propisuje zatezna kamata koju plaća dužnik koji zadocni sa ispunjenjem novčane, a ona će se usklađivati sa Direktivom 2011/7/EU o sprječavanju kašnjenja u plaćanju u trgovinskim transakcijama
80 pregleda 0 komentar(a)
Centrlana banka, CBCG, Foto: Savo Prelević
Centrlana banka, CBCG, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 27.07.2015. 14:25h

Nacrtom zakona o najvišim dozvoljenim kamatnim stopama predloženo je da najviša dozvoljena godišnja zakonska ugovorena kamatna stopa za banke bude prosječna efektivna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene kredite u šestomjesečnom period uvećana za 33 odsto.

Ista kamata za mikrofinansijske institucije (MFI) najviša dozvoljena ugovorna kamatna stopa za banke uvećana za 50 odsto.

To je saopšteno danas iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) nakon sjednice Savjeta na kojoj je usvojen nacrt tog akta.

"Radnom verzijom nacrta zakona se propisuju najviše dozvoljene ugovorne kamatne stope po ugovorima o kreditu, ugovorima o finansijskom lizingu i ugovorima o zajmu novčanih sredstava. Nacrtom je predloženo da najviša dozvoljena godišnja zakonska ugovorena kamatna stopa za banke bude prosječna efektivna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene kredite u šestomjesečnom periodu uvećana za 33 odsto. Ukoliko je na ovoj način utvrđena kamatna stopa niža od 12 odsto, primjenjuje se stopa od 12 odsto. Za MFI je predložena najviša dozvoljena ugovorna kamatna stopa za banke uvećana za 50 odsto. Za davaoce finansijskog lizinga i davaoce potrošačkih kredita najviša dozvoljena ugovorna kamatna stopa je prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite banaka. Najviša dozvoljena ugovorna kamatna stopa za dugove po kreditinim karticama i prekoračenja na računu iznosi 15 odsto" saopšteno je iz CBCG.

Iz vrhovne monetarne institucije je objašnjeno da je cilj predloženog zakonskog rešenja da se eliminiše ugovaranje ekstremno visokih kamatnih stopa koje nemaju tržišno opravdanje i koje slabe finansijske sposobnosti dužnika, negativno utiču na finansijsku stabilnost, a povjeriocima se omogućava ostvarivanje imovinske koristi iznad prihvatljivog nivoa cijene novca.

"Široku primjenu ovog instituta u praksi potvrđuju i podaci iz istraživanja Svjetske banke iz oktobra 2014. godine koji pokazuju da 76 zemalja u svijetu ograničavaju nivo kamatnih stopa. Od 28 zemalja članica EU više od polovine (15 zemalja) koristi sistem ograničenja kamatnih stopa bilo kroz primjenu relativnih (Belgija, Estonija, Francuska, Njemačka, Italija, Holandija, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španija i Hrvatska) ili apsolutnih limita ograničenja kamatnih stopa (Irska, Grčka i Malta). Primjena novog zakona zasnivaće se na principu obaveznosti i kaznenim odredbama u slučaju nepoštovanja propisa", objašnjeno je iz CBCG.

Radnom verzijom nacrta zakona se propisuje zatezna kamata koju plaća dužnik koji zadocni sa ispunjenjem novčane, a ona će se usklađivati sa Direktivom 2011/7/EU o sprječavanju kašnjenja u plaćanju u trgovinskim transakcijama.

Savjet je usvojio informaciju "Aktuelna dešavanja na međunarodnom finansijskom tržištu i uticaj na Crnu Goru gdje je ocijenjeno da zbog naglašene kompleksnosti grčke dužničke krize njeno rješavanje je još uvijek predmet dugotrajnih i teških pregovora u okviru Eurozone (EU).

"Analiza je pokazala da je situacija u Grčkoj imala uticaja na međunarodno finansijsko tržište, ali da je taj uticaj bio manji od onog što bi se očekivalo na osnovu potencijalnih efekata koje bi izlazak Grčke iz Eurozone mogao da ima. Što se tiče uticaja grčke krize na Crnu Goru, direktnih uticaja za sada nema, s obzirom da je crnogorska privreda neznatno povezana sa grčkom. Bankarski sistem Crne Gore nije povezan sa Grčkim, učešće crnogorskog izvoza u grčku iznosi oko jedan promil ukupnog izvoza, prethodne godine neto strane direktne investicije (SDI) iz Grčke su predstavljale pola promila ukupnog neto priliva SDI, a učešće grčkih turista je zanemarljivo", navodi seu saopštenju.

Bonus video: