MINISTARSTVO I CBCG O PISANJU "GARDIJANA"

"Crna Gora nije u dužničkoj krizi, sve je u redu"

Da smo u dužničkoj krizi, ne bi padala kamata i ne bi raslo interesovanje za CG obveznice, smatraju u Ministarstvu i CBCG
0 komentar(a)
novac, Foto: Shutterstock
novac, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 18.07.2015. 19:02h

Crna Gora nije u dužničkoj krizi, već je prisutan trend pada kamatnih stopa i tražnja za crnogorskim dužničkim hartijama od vrijednosti je višestruko veća od ponude.

To je za “Vijesti” saopšteno iz Centralne banke (CBCG), povodom teksta koji je prije nekoliko dana objavio britanski list Gardijan.

Gardijan je, pozivajući se na istraživanje britanske organizacije "Jubilee Debt Campaign", objavio informaciju da se osam zemalja, uključujući i Crnu Goru, nalaze na listi država koje su u dužničkoj krizi, te da bi iznenadni poremećaji na finansijskim tržištima kao što je skok kamata mogli baciti te zemlje na koljena.

Iz Ministarstva finansija na pitanja “Vijesti” u vezi sa ovom ocjenom su saopštili da se država ne nalazi u dužničkoj krizi, već da sve obaveze prema domaćim i stranim kreditorima uredno izmiruje.

Dodaju da se uprkos problemima uzrokovanim ekonomskom krizom Crna Gora nije nikada našla u situaciji da ne može da reguliše svoje obaveze.

“U dužničkoj krizi se nalazi zemlja koja nije u mogućnosti da otplaćuje svoje spoljne i/ili unutrašnje dugove i za koju finansijska tržišta postaju zatvorena ili postoje enormno visoke kamatne stope za novo zaduživanje. Očigledno je da, kada je Crna Gora u pitanju, to nije slučaj. Naprotiv, prisutan je pad kamatnih stopa i tražnja za crnogorskim dužničkim hartijama od vrijednosti je višestruko veća od ponude”, rečeno je iz CBCG.

Iz vrhovne monetarne institucije navode da se u britanskom istraživanju jedan od kriterijuma za dužničku krizu pominje javni dug veći od 30 odsto BDP-a, što nije u skladu sa međunarodnim standardima.

“Studija je bazirana na podacima iz 2013. godine. Da smo tada bili u dužničkoj krizi, ovogodišnja emisija euroobveznica bila bi neuspješna, a ona je bila najpovoljnija od svih”, rekli su u CBCG.

U CBCG navode da je skok kamatnih stopa situacija koja ne odgovara javnim finansijama nijedne zemlje jer povećava teret otplate duga, ali da takav scenario za Crnu Goru nije realan. Objasnili su da najveći dio javnog duga (70,6 odsto na kraju prvog kvartala) ima fiksne kamatne stope, a na posljednjoj emisiji euroobveznica počektom ove godine bio je značajan tren pada kamata.

“Ne vidimo mogućnost da zapadnemo u dužniku krizu ili da eventualni poremećaji mogu dovesti do značajnih problema u finansiranju obaveza. Ostaje obaveza da se dalje radi na smanjenju deficita i fiskalnoj konsolidaciji kako bi se na taj način smanjila potreba za finansiranjem i povećali prihodi, a sve u cilju smanjenja duga i izloženosti spoljnim uticajima”, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Oni naglašavaju da je regulisanje duga prioritet i obaveza je da se izmiruju svi povjerioci redovno.

“Po tome smo prepoznati, što govori i značajan pad kamatnih stopa po kojima se zadužujemo u inostranstvu, kao i otvoren pristup finansijskim izvorima koji omogućava blagovremeno finansiranje svih potreba”, rekli su iz Ministarstva.

Prema podacima CBCG na kraju marta ove godine neto javni dug bez duga opština bio je je 1,938 milijardi ili 54,1 odsto procijenjenog BDP-a.

Državni dug Crne Gore sada, sa uzetim dijelom kredita za autoput, iznosi oko 65 odsto BDP-a. Izvorni prihodi budžeta za ovu godinu su 1,3 milijarde, a uplata stranog duga ove godine iznosi 315 miliona eura bez kamata ili 24 odsto izvornih prihoda.

Veće kamate bi uvećale trošak, ali tvrde da sistem nije ugrožen

U Ministarstvu finansija objašnjavaju da će u slučaju eventualne promjene kamatnih stopa doći do povećanja obaveza po osnovu otplate kamata, ali ne u tolikoj mjeri da može dovesti do ugrožavanja finansijskog sistema.

“U prethodnom periodu država se zaduživala po visokim kamatnim stopama, što je iziskivalo značajne izdatke na poziciji kamata. U tom dijelu u našim projekcijama planirali smo izdatke po ujednačenim iznosima za naredni period, po osnovu budućih zaduženja, tako da se ne očekuju velike oscilacije u pomenutim izdacima”, objasnili su iz Ministarstva.

Naglašavaju da teško može doći do poremećaja takvih razmjera da se ne može obezbijediti finansiranje.