DIREKTOR FZD O PREDLOGU DA PLATE POREZ NA DOBIT

Marković: Ugrozili bi fond za stečajeve banaka

Legitimno i moguće oporezovati razliku prihoda, ali bi ugrozili skupljanje novca za isplatu depozita ako banka ode u stečaj
85 pregleda 4 komentar(a)
Predrag Marković, Foto: Arhiva Vijesti
Predrag Marković, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 15.07.2015. 18:24h

Izvršni direktor Fonda za zaštitu depozita (FZD) Predrag Marković za "Vijesti" je kazao da postoji mogućnost oporezovanja tih institucija, ali je pitanje da li je to racionalno zato što bi se moglo ugroziti sakupljanje novca neophodnog u slučaju da se mora isplatiti garantovani depozit.

Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović predao je u skupštinsku proceduru izmjene i dopune zakona o FZD-u kojima traži da ta institucija postane poreski obveznik, odnosno, da se oporezuje po stopi od devet odsto koliko ostali obveznici plaćaju porez na dobit. Prema dobiti iz ranijih godina Fond bi godišnje platio oko 900 hiljada eura poreza.

Zaštita depozita je sistem osiguranja deponenata od gubitka depozita ili njihovog dijela u slučaju stečaja banke u kojoj deponent ima novac i gdje se deponentu u propisanom roku omogući raspolaganje novcem do zakonom garantovanog iznosa. U slučaju stečaja banke FZD sada garantuje isplatu do 50.000 po deponentu, bez obzira na broj i vrstu depozita u toj banci.

Marković objašnjava da je Fond po važećem zakonu poreski obveznik (porezi i doprinosi na zarade, naknade i ostala lična primanja), ali je oslobođen plaćanja poreza i taksa pri obavljanju poslova zaštite depozita.

"Predlog Damjanovića je legitiman. Osnovni principi za efikasnu zaštitu depozita koje je izdala međunarodna asocijacija osiguravača depozita (IADI), a koje koristi Svjetska banka (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) u postupku procjene usaglašenosti pojedinih zakonodavnih rješenja, omogućavaju oporezivanje razlike prihoda i rashoda koju ostvare fondovi. To rješenje nije eksplicitno dato kao obaveza, već kao mogućnost i da svaki sistem procijeni da li je problematično da se to primijeni. Postavlja se pitanje da li je to racionalno sa stanovišta ugrožavanja akumulacije novca za intervenciju kod rješavanja 'zaštićenog slučaja'. Zato se ta mogućnost ne koristi u praksi", kazao je Marković.

Revizorska kuća Diloit, koja je radila reviziju prošlogodišnjeg poslovanja FZD-a, konstatovala je da važeće poreske zakone u odnosu na transakcije i aktivnosti fonda rukovodstvo te institucije i Poreska uprava (PU) mogu različito tumačiti. Diloit je navela da transakcije FZD-a mogu biti osporene od strane poreskih vlasti i da se Fondu može odrediti dodatni iznos poreza, kazni i kamata.

Na pitanje da li podžava skraćenje roka za isplatu garantovanog depozita sa 20 na 15 dana kako je Damjanović predložio Marković je kazao da evropska direktiva (EC 14/49) predviđa skraćenje roka za isplatu garantovanih depozita sa 20 na sedam radnih dana u periodu od osam godina.

Dodaje da je početak primjene roka isplate od sedam radnih dana 2023. godina i da će predlog FZD-a biti da se uskladimo sa rokovima datim u direktivi.

FZD je prošle godine prihodovao 11.067 miliona eura, dok mu je finansijska imovina procijenjena na 56,3 miliona.

Novi zakon nakon ocjena MMF-a i SB-e

Marković je najavio da Fond priprema izmjene zakona u kojima će prezentovati model svog finasiranja.

Fond se dominantno finansira od premija koje banke plaćaju. Njihovo povećanje je predložio Damjanović i to sa 0,5 na 0,8 odsto za redovne i sa jedan na 1,5 odsto za vanredne premije.

“Postoje prihvaćeni standardi o visini stope godišnje premije (redovne i vanredne, fiksne ili premije zasnovane na riziku banaka). Ne postoje ograničenja u smislu visine premije, ali postoje minimalni standardi koje propisuje evropska direktiva (EC14/49) kojom se planira ciljani nivo novca u desetogodišnjem periodu. Na osnovu tog cilja određuje se visina premije po godinama za navedeni period. Kroz izmjene zakona koje pripremamo prezentovaćemo model finansiranja Fonda”, kazao je Marković.

Marković je kazao i da će nakon završetka FSAP misije (procjena stabilnosti finansijskog sistema) koju u Crnoj Gori od kraja avgusta do sredine septembra ove godine sprovode Svjetska banka i MMF i ocjena i preporuka tih institucija Fond pokrenuti javnu raspravu o izmjenama zakona koje predlažu.