SNP PREDLOŽIO IZMJENU ZAKONA O FZD

Fond za depozite da plati porez

Godišnji iznos poreza na dobit iznosio bi oko 900 hiljada. Diloit upozoravao na nejasan zakon
0 komentar(a)
Predrag Marković, Foto: Arhiva "Vijesti"
Predrag Marković, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 10.07.2015. 15:20h

Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović predao je juče u skupštinsku proceduru izmjene i dopune zakona o Fondu za zaštitu depozita (FZD) kojima traži da ta institucija postane poreski obveznik, odnosno, da se oporezuje po stopi od devet odsto koliko ostali obveznici plaćaju porez na dobit.

Prema njegovoj računici Fond bi, prema sadašnjem obimu posla i veličini dobiti, godišnje za ovaj porez plaćao oko 900 hiljada eura.

Prema važećem zakonu FZD, čiji je izvršni direktor Predrag Marković, oslobođen je plaćanja poreza i taksa pri obavljanju poslova zaštite depozita.

Zaštita depozita je sistem osiguranja deponenata od gubitka depozita ili njihovog dijela u slučaju stečaja banke u kojoj deponent ima novac i gdje se deponentu u propisanom roku omogući raspolaganje novcem do zakonom garantovanog iznosa. U slučaju stečaja banke, FZD garantuje isplatu do 50.000 po deponentu.

"Ne postoji nijedan relevantan razlog da FZD bude oslobođen plaćanja poreza. Naprotiv, primjenom ovog zakona obezbijedilo bi se, shodno sadašnjem obimu poslovanja, po osnovu poreza na dobiti, dodatnih oko 900 hiljada prihoda za budžet na godišnjem nivou", obrazložio je Damjanović u predlogu u koji “Vijesti” imaju uvid.

Prema finasijskom izvještaju o poslovanju FZD za prošlu godinu ta institucija je prihodovalao 11,06 miliona eura. Finansijska imovina fonda na kraju prošle godine bila je 56,3 miliona eura.

Revizorska kuća Diloit koja je radila reviziju prošlogodišnjeg poslovanja FZD, konstatovala je da važeće poreske zakone u odnosu na transakcije i aktivnosti Fonda rukovodstvo te institucije i Poreska uprava (PU) mogu različito tumačiti.

"Transakcije mogu biti osporene od poreskih vlasti i Fondu može biti određen dodatni iznos poreza, kazni i kamata. U skladu sa zakonom o poreskoj administraciji period zastarjelosti poreske obaveze je pet godina, što znači da poreske vlasti imaju prava da odrede plaćanje neizmirenih poreskih obaveza u roku od pet godina od trenutka kada je obaveza nastala", konstatovali su u Diloitu.

Kako je objasnio nezavisni revizor FZD-a, Crna Gora trenutno ima više zakona koji regulišu razne poreze koje su uveli nadležni organi.

"Uz to, zakoni kojima se regulišu ovi porezi nisu bili primjenjivani duže vrijeme, a propisi kojima se vrši implementacija tih zakona često su nejasni ili ne postoje. Često postoje razlike u mišljenju među ministarstvima i organizacijama vezano za pravnu interpretaciju zakonskih odredbi što može dovesti do neizvjesnosti. Poreske prijave, zajedno sa drugim oblastima zakonskog regulisanja su predmet pregleda i kontrola od više ovlašćenih organa kojima je zakonom omogućeno propisivanje kazni i zateznih kamata”, navela je Diloit, dodajući da zbog toga Poreska uprava i rukovodstvo Fonda mogu različito tumačiti propise.

Predlog Damjanovića je i da u slučaju stečaja banke FZD garantovani depozit isplaćuje u roku od 15, a ne 20 dana kako je zakonom definisano. Traži i da se izvještaji i godišnji finansijski planovi Fonda dostavljaju Vladi i Skupštini na razmatranje, a ne na upoznavanje.

Povećati premije koje plaća banka

Damjanović je predložio i da se promijene stopa za obračun redovne i vanredne premije na depozite koju su banke dužne da uplaćuju Fondu.

Redovna premija prema važećem zakonu ne može biti veća od 0,5 odsto, dok Damjanović predlaže da se ta cifra poveća na 0,8 odsto kao što je definisano evropskim direktivama.

Zakonom je precizirano da ako Fond nedostajući novac za isplatu garantovanih depozita obezbjeđuje naplatom vanredne premije, ukupni iznos redovne i vanredne premije u jednoj godini ne može biti veći od jedan odsto ukupnih depozita banaka na posljednji dan mjeseca koji je prethodio nastanku zaštićenog slučaja. Poslanik SNP–a predlaže vanrednu premiju od jedan i po odsto.

Banke su dužne da godišnje premije za zaštitu depozita uplaćuju Fondu u ratama tromjesečno, kroz redovnu premiju. Osnovicu za obračun redovne premije čini prosjek ukupnih depozita banke posljednjeg dana svakog mjeseca u prethodnom tromjesečju.

Premije koje banke plaćaju su najznačajnija stavka na prihodnoj strani FZD. One su prošle godine bile 10,78 miliona ili 97,48 odsto ukupnih prihoda.