HVALA VLADI: SPREMAJU NOVE POZAJMICE

Do 2018. da vratimo milijardu duga

Može doći do povećanja procjene rizika, što neizbjeţžno dovodi i do rasta kamatnih stopa
17 komentar(a)
Vlada Crne Gore, Foto: Gov.me
Vlada Crne Gore, Foto: Gov.me
Ažurirano: 26.06.2015. 05:33h

Vlada novcem građana do kraja 2018. godine vraća 1,059 milijardi eura duga. Pozajmice namjerava da traži na stranim tržištima pošto su velike i ne može ih obezbijediti na domaćem tržištu.

To je konstatovano u Strategiji upravljanja dugom za period od ove do kraja 2018. godine, koju je Vlada juče utvrdila.

Planom otplate definisano je da se u ovoj godini vrati 398,29 miliona (novac je već obezbijeđen emitovanjem obveznica), naredne godine 379,34 miliona, 2017. godine mora se vratiti 189,97 miliona i 2018. godine 91,54 miliona. Kamate čine 229,7 miliona eura.

Objašnjeno je da na visinu zaduženja i troškove koji ih prate mogu veliki uticaj imati faktori na koje država ne može uticati.

“Zbog raznih poremećaja na tržištu izazvanih daljom ekonomskom stagnacijom, međunarodnim sukobima, promjenama cijena valuta i raznih drugih derivata, možţe doći do povećanja procjene rizika od strane banaka i investitora što neizbjeţžno dovodi i do rasta kamatnih stopa. Zato može doći do ograničenja pristupu finansijskim sredstvima”, navodi se u Vladinom dokumentu.

Planirano je da se novac na stranom tržištu obezbjeđuje emitovanjem euroobveznica. Konstatovano je da se na rizik promjene kamatnih stopa zaduženja teško može uticati.

Prema podacima iz dokumenta, javni dug na kraju prošle godine sa dugom opština bio je 2,07 milijardi eura (61,95 odsto BDP a), a oduzimanje depozita u iznosu 49,5 miliona i 38,477 unci zlata dug je bio 2,02 milijardi ili 59,60 odsto BDP-a. Ukupan državni dug na kraju marta ove godine iznosi 2,44 milijarde eura ili 69 odsto BDP-a, a ako se tome dodao 130 miliona duga opština (3,8 odsto duga) zbirno čini 72,7 odsto BDP-a.

Utvrđen je predlog zakona o carinskoj službi u kome je novina da će ovlašćeni carinski sužbenici imati obavezu da prijave svoju i imovinu bračnih i vanbračnih supružnika i djece sa kojima su u zajedničkom domaćinstvu.

Direktor Uprave carina Vladan Joković kazao je da će nova zakonska rješenja obezbijediti kvalitetnije ostvarivanje fiskalne uloge carinske službe i uspostavljanje njene bezbjednosne uloge u skladu sa evropskim carinskim propisima.

Usvojena je informacija o izgradnji malih hidroelektrana (mHE), prema kojoj su zaključeni ugovori o koncesiji na 21 vodotok.

Utvrđena je Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnog podrčuja od ove do 2020. godine. Ma.M.

Bajčeta: MA je top kompanija koja prima državnu pomoć

Vlada je novcem građana prošle godine dala državnu pomoć vrijednu 28 miliona eura, što je 72 odsto manje u odnosu na 2013. godinu kada je izdvojeno 100,3 miliona. Predsjednik Komisije za kontrolu dodjele državne pomoći Mitar Bajčeta kazao je da je najviše novca dodijeljeno Montengro erlajnsu (ME), Pobjedi i Primorki.

“MA je dobio 1,64 miliona kroz dokapitalizaciju. To je pomoć od prije tri godine, ali s obzirom da se iskazuje onako kako se isplaćuje po godinama možemo reći da je MA u ovom momentu top kompanija koja prima državnu pomoć, rekao je Bajčeta nakon sjednice Vlade na kojoj je usvojen Izvještaj o dodijeljenoj državnoj pomoći za prošlu godinu.

Primorka Bar je dobila 4,19 miliona, a Pobjeda, koja je došla do stečaja, 3,7 miliona eura.

Bajčeta je objasnio da je to novac struktuiran kao plaćene garancije.

Rizik od rasta cijene za autoput, obveznice za nove pozajmice

Vlada strahuje da bi povećanje cijene autoputa od deset odsto uticalo na ostvarivanje fiskalnih projekcija do 2018. Očekuje rast dolara u odnosu na euro jer će američke federalne vlasti najkasnije u septembru povećati osnovne kamatne stope. Četvrtina autoputa košta preko milijardu sa kamatama.

Da ne bi došlo do rasta duga u odnosu na planirano predloženo je, i zmeđu ostalog, da novac za finansiranje potreba budžeta obezbjeđuje na stranom tržištu, da izdavanje državnih zapisa ne prelazi 70 miliona, da depoziti na kraju godine ne budu ispod 20 miliona... U pogledu daljeg zaduženja, nastaviće da analiziraju strano tržište, da bi se razmotrile mogućnosti za ponovno izdavanje obveznica.

Vlada neće da vlasnici trpe što su kompanije doveli do stečaja

Vlada smatra da ne treba prihvatiti amandmane nezavisnog poslanika Mladena Bojanića i Aleksandra Damjanovića (SNP) na predlog zakona o stečaju da lična imovina vlasnika firme uđe u stečajnu masu ako se dokaže da je zloupotrebljavao firmu prije otvaranja stečaja. Tako se izjasnila jer ocjenjuje da je taj predlog zakona DF-a suprotan Zakonu o privrednim društvima.

Preporučujemo za Vas