Žugić: Crna Gora prebogata resursima koji se moraju valorizovati

"Ono što je najvažnije, gledajući ekonomiju kao cjelinu, da je naša država i region prebogat resursima, koje moramo u najkraćem roku valorizovati", rekao je Žugić na Samitu ministara finansija i guvernera koji je danas počeo u Bečićima
10 komentar(a)
Radoje Žugić, Foto: Vlada Crne Gore
Radoje Žugić, Foto: Vlada Crne Gore
Ažurirano: 12.06.2015. 11:43h

Crna Gora i region su prebogati resursima koji se moraju u najkraćem roku valorizovati, poručio je ministar finansija, Radoje Žugić.

Prema njegovim riječima, odlaganje valorizacije znači odlaganje oporavka, a Crna Gora mora staviti sve resurse u funkciju, kako bi poboljšala fiskalne parametre.

"Ono što je najvažnije, gledajući ekonomiju kao cjelinu, da je naša država i region prebogat resursima, koje moramo u najkraćem roku valorizovati", rekao je Žugić na Samitu ministara finansija i guvernera koji je danas počeo u Bečićima.

On je kazao da se može reći da je Crna Gora na putu stabilnosti i održivosti javnih finansija.

"Svakako da se nijedna država u regionu ne može posmatrati izolovano. U Crnoj Gori, od vremena ekspanzija i visokih stopa rasta, imali smo recesiju, pa blagi oporavak, pa opet recesiju, da bi u 2013. i prošloj godini imali snažne poruke oporavka, a ove godine imamo da ekonomski rast dostiže raspon do 3,5 odsto", kazao je Žugić.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je, kako je podsjetio Žugić, planirao za Crnu Goru rast od 4,7 odsto.

"Naše projekcije rasta su prosječno 3,7 odsto", naveo je Žugić.

On je poručio da je najvažnije da se tekuća potrošnja ne finansira iz novog zaduživanja. Žugić je saopštio da su za crnogorsku ekonomiju, kao malu i otvorenu, posebno važni pozitivni signali iz snažne ekonomije Srbije.

"Očekujemo reperkusije iz okruženja na našu ekonomiju, koja je dominantno mala i otvorena", naveo je Žugić.

Prema njegovim riječima, nekada je saldo datog parametra, nezavisno da li je on fiskalni ili makroekonomski, manje važan od samog trenda.

"Ako je tendencija dobra i pozitivna onda je to znak oporavka i znak da je privreda i ekonomija na dobrom putu", smatra Žugić.

Ministar finansija Srbije, Dušan Vujović, najavio je da bi o eventualnom povećanju plata i penzija u toj državi bilo moguće da se razgovara sa Međunarodnim monetarnim fondom već krajem avgusta.

Vujović je ponovio da država ne smije da bude najznačajniji izvor zapošljavanja, već da to mora da bude privatni sektor.

On je ocijenio da privatni sektor već hvata korak i da će, ako se nastave pozitivni trendovi omogućeni mjerama štednje, a ne gubeći podršku međunarodnih finansijskih institucija, razgovor o ublažavanju restrikcija biti moguć krajem avgusta.

"Bilo je onih koji su nas kritikovali što nijesmo primijenili još oštrije mjere štednje", rekao je Vujović i dodao da je Vlada išla s minimalnim smanjenjem plata i penzija, a kojim je mogao da bude zatvoren fiskalni krug.

Ministar finansija Republike Srpske (RS), Zoran Tegeltija, smatra da nema finansijske konsolidacije Bosne i Hercegovine (BiH) i RS dok se ne sredi situacija u javnim preduzećima i dok se ne smanje troškovi države.

"RS će u ovoj godini više zaraditi nego što će potrošiti, ali ona je samo dio federacije. Naš javni dug je 46 odsto BDP, ali i to je za nas previsoko. Sve dok ne padne ispod 40 odsto teškoća će biti. Zbog toga nam je aranžman sa MMF-om značajan i on je na nivou federacije već obezbijeđen", ocijenio je Tegeltija.

Ministar finansija Kosova, Avdulah Hobi, je rekao da je javni dug Kosova pod kontrolom.

"Naš javni dug je najniži u regionu i ne prelazi deset odsto BDP. Dogovorili smo sa MMF-om da deficit na godišnjem nivou ne prelazi dva odsto BDP”, kazao je Hobi.

Ministar finansija Federacije BiH, Jelka Milićević, podsjetila je na problem javne potrošnje navodeći da im je cilj njeno smanjenje i nadzor.

Prema njenim riječima, BiH je visokopozicionirana kada je javna potrošnja u pitanju, zbog čega je uveden moratorijum na sva zapošljavanja u javnom sektoru.

Osim toga, kako je kazala, BiH spada u države sa najvećim opterećenjem na rad gdje su problem ne smo poreske stope već i poreska osnovica.

Tema dvodnevnog Samita, koji organizuje nedjeljnik NIN pod pokroviteljstvom crnogorskog Ministarstva finansija, je Finansijska budućnost regiona.

Na Samitu, koji predstavlja najveći godišnji regionalni finansijski i monetarni skup, kao i prethodne godine, potvrdio je veliki broj ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava regiona, kao i njihovih zamjenika.

Bonus video: