Dionica autoputa Smokovac - Mateševo biće završena sa oko godinu zakašnjenja, kazao je juče Jovan Ivanović iz italijansko-francuskog konzorcijuma “Ingerop geodata” kojeg je Vlada angažovala kao nadzornika ovog projekta.
On je to rekao na okruglom stolu “Izgradnja autoputa Bar - Boljare” kojeg je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Ivanović je rekao da je do sada završeno oko 60 odsto radova na ovoj dionici, kao i da glavni izvođač kineski CRBC sa podizvođačima usaglašava dinamiku kako bi kašnjenje bilo što manje, ali da se može očekivati da dionica autoputa bude zavšena sa prekoračenjem roka za oko godinu. Ova dionica po ugovoru treba da bude završena 11. maja naredne godine.
Šef jedinice za implementaciju projekta autoputa Bar-Boljare u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Miroslav Mašić na kraju rasprave, na pitanje učesnika rasprave ko je kriv za kašnjenje i ko će kome plaćati penale, kazao je da je radom izvođača došlo do kašnjenja kao i da Vlada ima pravo od izvođača naplati “penale” zbog kašnjenja. On je naveo da se u slučaju nastanka spora on rješava pred Arbitražnim sudom Trgovinske komore u Cirihu.
Ministar saobraćaja Osman Nurković je na početku rasprave u uvodnom izlaganju kazao da se ovakvi projekti nigdje ne vode putem dnevne politike, da se poštuju struka i reference i da Vlada “ne igra utakmicu sa rokovima”, nakon čega je ubrzo napustio sastanak.
U ugovoru je navedeno da se u slučaju kašnjenja završetka radova primjenjuju FIDIC pravila, prema kojima se naknada štete zbog kašnjenja obračunava u iznosu od 0,01 odsto iznosa ugovora dnevno za kašnjenja do 90 dana, a nakon perioda od 90 dana dnevno obeštećenja iznosi 0,02 odsto ugovorenog roka.
Ukoliko bi kašnjenje trajalo godinu dana, krivicom izvođača, ukupan zbir obeštećenja prema ovoj formuli vrijedio bi 6,4 odsto iznosa ugovorenih radova od 809 miliona, što bi bilo 51,7 miliona eura. Ugovorom je međutim predviđeno da ukupno obeštećenje zbog kašnjenja ne može da iznosi više od pet odsto, što bi iznosilo 40,4 miliona eura.
U ugovoru je navedeno da se “od izvođača očekuje da u potpunosti prouči zahtjeve investitora i sva prateća dokumenta koja mu je investitor stavio na raspolaganje i potpuno se uvjeri u njihovu potpunost ili suprotnost od toga”, jer ukoliko pretrpi kašnjenja, troškove ili gubitak profita zbog naknadno utvrđene “greške ili propusta u zahtjevu investitora” neće imati pravo na produžetak rokova i naknadu troškova.
Međutim, u naknadno dodatoj potklauzuli je precizirano da se ovo odnosi samo na greške u dokumentima koje je izvođač od investitora - Ministarstva saobraćaja dobio prije potpisivanja ugovora, a izvođač CRBS ima pravo na naknadu troškova ukoliko su kašnjenja izazvana greškama ili propustima Ministarstva u dokumentaciji koju su izdali, ili kasnili sa izdavanjem, izvođaču nakon potpisivanja ugovora.
Iz CRBC su u aprilu 2016. godine, godinu nakon zvaničnog početka radova, uputili pismo tadašnjem ministru saobraćajaIvanu Brajoviću, kao reakciju na njegove tvrdnje da izgradnja ove dionice autoputa ne kasni. U pismu je navedeno da izvođač nije kriv za kašnjenja koja su već tada bila očigledna, ali ih iz Vlade nijesu priznavali sve do prije nekoliko mjeseci.
“Ne možemo se složiti da izvođač snosi najveću odgovornost za kašnjenje projekta. Želimo da iznesemo naše mišljenje da je kašnjenje uzrokovano kombinacijom faktora, posebno brojnim neriješenim pitanjima - klijentova potraživanja, izvođačeva potraživanja i otvoreni sporovi”, navodi se u pismu tadašnjeg Generalni direktor kompanije CRBC za Crnu Goru Gao Lianga.
Za radove koji nijesu dio ugovora - prva faze petlje Smokovac, elektro i vodovodna mreža i dio pristupnih puteva, kako su “Vijesti” ranije napisale, CRBC traži 120 miliona eura dok Ministarstvo procjenjuje da će, kako oni smatraju, ti naknadni radovi koštati oko 60 miliona.
Jučerašnjoj raspravi nije prisustvovao niko iz Ministarstva finansija uz obrazloženje da oni nemaju osobu zaduženu da prati ovaj projekat. Iz MANS-a su naveli da je to neodgovorno, jer je u pitanju posao od preko milijardu eura. Sve o autoputu tajna, sumnja u korupciju i namještanje poslova
Najveći dio rasprave na okruglom stolu MANS-a odnosio se na pitanja zašto ministarstva saobraćaja i finansija kriju dokumenta koja se odnose na posao koji će građane koštati više od milijardu eura, kao i ko je kriv za propuste u ugovoranju i “zaboravljene radove”,...
“I u mnogo uređenijim državama na ovakvim projektima postoje visoki rizici od korupcije. Naša administracija poznata je po slabim kapacitetima. Ako su svi podaci koji se tiču trošenja novca i osnovni podaci o poslu tajna, to izaziva sumnju u ekstrabogaćenje podizvođača i korupciju. Kada se otkriju propusti o zaboravljenim petljama, koji nas mogu dodatno koštati koliko vrijedi gradnja 20 škola ili dva nova klinička centra, onda se sve pokušava zataškati i relativizovati”, kazala je Vanja Ćalović Marković iz MANS-a.
Ministar Nurković je na početku kazao da je u ovakvim poslovima uobičajno da podaci budu dostupni samo malom broju uključenih u posao.
Od auutoputa do sada je najviše dobio podizvođač Bemaks - 234 miliona eura, a zatim hrvatska Skladgradnja 42 miliona, Cijevna komerc 36 miliona... “Zaboravljeni radovi” su i van zdravog razuma
Poslanik Raško Konjević pitao je predstavnika nadzora i predsjednika revizione komisije Jovana Ivanovića i Mladena Ulićevića da li kao predstavnici struke smatraju da je ugovorom trebalo biti predviđeno izvođenje elektro i vodovodne mreže za autoput, Ivanović je kazao da bi to bilo normalno i prema pravilima struke i zdravom razumu.
Ulićević je kazao da je idejni projekat ove dionice završen 2008. godine, i da je Vlada na osnovu samo njega 2014. potpisala ugovor o projektovanju i izgradnji. On je ponovio svoj stav da bi bilo bolje da je to vrijeme iskorišćeno da se uradi glavni projekat, pa da se na osnovu njega potpisao ugovor jer bi sve bilo mnogo jasnije, a možda i jeftinije.
“Ponoviću, nije moj posao da komentarišem zašto je Vlada nešto odlučila, već da kao stručno lice vršim reviziju projektne dokumentacije”, kazao je Ulićević.
On je naveo da petlja Smokovac nije bila u idejnom rješenju jer te 2008. godine nije bilo planskog dokumenta gdje će biti ukrštanje puta.
“Njeno projektovanje je dio ugovora sa CRBC, a zašto nije predviđena i njena izgradnja nije pitanje za mene”, kazao je Ulićević, navodeći da će sada dionica koštati onoliko “koliko mora da košta”.
Bonus video:
