Javni dug u pojedinim državama regiona veoma je visok i predstavlja jednu od najvećih brana privrednom oporavku, ocijenio je generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Goran Svilanović.
On je kazao da je javni dug u pojedinim zemljama u regionu na granici ili čak i preko granice održivosti.
"Međutim, ne bismo smjeli da zaboravimo da je kriza koja je počela 2008. godine i koja se na naš region prelila iz Evropske unije (EU), do sada imala tri dna - 2009, 2011. i prošle godine", rekao je Svilanović u intervjuu agenciji Mina-business.
Posljednji udar, kako je podsjetio, bio je prošle godine.
"Tako je, na primjer, u Crnoj Gori u 2013. godini zabilježen rast od 3,3 odsto, da bi u prošloj to bilo samo 1,4 odsto", naveo je Svilanović.
U takvoj situaciji, kako je objasnio, zemlje su prinuđene da kombinuju dvije politike, naizgled suprotstavljene - politiku štednje, kako bi smanjile dug i politiku investiranja u razvojne projekte, kako bi podstakli privrednu aktivnost i zapošljavanje.
Odgovarajući na pitanje da li državama regiona preporučuje da se zadužuju zbog izgradnje velikih infrastrukturnih projekata, Svilanović je podsjetio na polemiku u stručnoj evropskoj i široj javnosti, upravo u vezi sa odnosom prema politici štednje.
"Prateći pažljivo mišljenja stručnjaka i rezultate pojedinih mjera, moj je utisak da je jedino ispravna politika ona koja kombinuje oštre mjere finansijske kontrole, konstantno pa i radikalno smanjivanje javnog duga, ali ostavlja prostor za investiranje u rast, uključujući i u infrastrukturne projekte", dodao je Svilanović.
On je saopštio da se države nalaze u situaciji kada prije nego se dodatno zaduže, pošto je finansijski prostor za zaduživanje veoma uzan, moraju dobro da razmisle kakvi će efekti novih kredita biti.
"Dakle, države će se zaduživati i ubuduće, ali se nadam da će to biti zaduživanje koje se direktno investira u privrednu aktivnost koja donosi ekonomski rast i koja podstiče zapošljavanje", naveo je Svilanović.
Najgore bi, kako je ocijenio, bilo ako bi novi krediti, ili sredstva ostvarena privatizacijom, odlazila u popunjavanje rupa u budžetu i na taj način bila "pojedena".
"A to nam se svima do sada vec događalo", podsjetio je Svilanović.
On je dodao da su premijeri šest ekonomija u procesu pridruživanja, zajedno sa evropskim komesarima za politiku proširenja i transport, postigli veoma važan dogovor prije par sedmica u Briselu.
"To je dogovor o energetskoj, putnoj i željeznickoj mreži, koja će biti realizovana do 2030. godine. Pritom, ta mreža saobraćajnica, konkretnih projekata, koja je dogovorena, integrisana je u panevropski sistem saobraćajnih koridora", rekao je Svilanović.
Dogovor o prioritetima je, kako je dodao, već postignut.
Svilanović očekuje da će na samitu u Beču, 27. avgusta biti riječi o načinu finansiranja i tada će se znati više na koliki iznos sredstava se može računati od EU, koliko su zemlje iz svojih budžeta u stanju da finansiraju, kao i do koje mjere ih finansijske institucije mogu pratiti.
Komentarišući ekonomsku situaciju u državama jugoistočne Evrope, Svilanović je podsjetio da je RCC uradio istraživanja javnog mnenja, kao i mišljenja poslovne zajednice o ekonomskoj i socijalnoj situaciji u zemljama, o odnosu prema procesu pridruživanja EU.
"To istraživanje za nas je uradila njemačka kompanija GfK krajem prošle godine i upravo smo sve podatke i detaljnu analizu objavili u Briselu na konferenciji", rekao je Svilanović.
Ukratko, kako je saopštio, građani u cijelom regionu, na skali od jedan do pet, ocjenjuju životno zadovoljstvo ocjenom 2,1. U Crnoj Gori je ocjena 2,6.
"Kao najveći problem vide nezaposlenost, 64 odsto u regionu, a 67 odsto u Crnoj Gori, zatim lošu ekonomsku situaciju, 58 odsto u regionu. Zanimljivo, taj procenat je u Crnoj Gori svega 48 odsto, što je znatno bolje od prosjeka regiona, ali je svejedno i u Crnoj Gori briga zbog ekonomske situacije, druga najveća briga, nakon nezaposlenosti", precizirao je Svilanović.
On je objasnio da su čitav niz podataka kao agregat izrazili kroz Balkan sentiment indeks, na skali od jedan do 100. Javnost u regionu je ocijenila situaciju sa 33,8, dok je poslovna zajednica dala ocjenu od 29,8.
"Zanimljivo je da su građani Crne Gore ocijenili situaciju ocjenom 43,6, a poslovna zajednica u Crnoj Gori 39,4. Dakle, u oba slučaja, malo više optimizma nego u prosjeku u regionu", kazao je Svilanović.
Na pitanje šta će biti glavni pokretači rasta u zemljama regiona, Svilanović je odgovorio da će svaka zemlja za sebe morati da napravi kalkulaciju u koje projekte je spremna i koliko para da uloži, imajući u vidu prije svega profitabilnost investicije, što konkretno znači koliko će to doprinijeti ekonomskom rastu i povećanju zaposlenosti.
"RCC nije u situaciji da daje takvu vrstu savjeta državama. Ministri ekonomija iz regiona su već postigli dogovor o zajedničkoj razvojnoj strategiji, Jugoistočna Evropa 2020, koju je pripremio RCC, imajući u vidu ciljeve koje su ministri postavili", kazao je Svilanović.
Strategija se odnosi na onaj doprinos nacionalnim razvojnim programima koji regionalna saradnja moze da pruži.
Ministri ekonomije su, kako je naveo, prepoznali mogućnost za povećanje društvenog bruto proizvoda, povećanje zaposlenosti i za ekonomski rast, upravo kroz povezivanje inače malih ekonomija u jednu ideju koja se zove Jedan region, jedna ekonomija.
"Strategija je sveobuhvatna i predviđa 16 oblasti i više od 100 konkretnih reformskih mjera, počev od obrazovanja pa dalje. Te mjere se odnose na uklanjanje svih barijera ne samo kada se radi o trgovini robom, već i kada se radi o uslugama", naveo je Svilanović.
Prema njegovim riječima, regionalna saradnja zahtijeva i viši nivo ulaganja u istraživanje i tehnološki razvoj, što je do sada, kako je ocijenio, možda bila i najslabija tačka u domaćim razvojnim programima.
"Sve informacije se mogu naći na našem sajtu www.rcc.int. Ministri su se složili da prvenstveno valja početi sa primjenom svih ovih mjera u proizvodnji hrane i pića, kao i u turizmu. To bi trebalo da budu prioritetne oblasti većeg nivoa povezanosti, nego što je slučaj do sada", smatra Svilanović.
On je dodao da u RCC insistiraju na potrebi povećanja nivoa ekonomskog upravljanja u svakoj pojedinoj zemlji u regionu.
"Viši nivo ekonomskog upravljanja znači odgovorno donošenje odluke o investiranju. Neće biti ekonomskog rasta ako se samo štedi, a pogotovo neće biti novih radnih mjesta, dok god nema domaćih ili stranih investicija", kazao je Svilanović.
On je podsjetio da su građani, u istraživanju RCC-a, Balkan barometar, naveli da se najviše boje, oni koji rade, da će ostati bez posla, odnosno oni koji ne rade, da se neće ni zaposliti.
"Posao je apsolutni prioritet svih. Tek zatim visina plate i ostali uslovi. Ona Vlada koja zapošljava može da računa i na ekonomski rast i na podršku građana", zaključio je Svilanović.
Bonus video:
