Prevarne radnje u internacionalnim transakcijama rapidno se šire, zbog čega je neophodno uložiti napor na međunarodnom nivou kako bi se spriječilo da one dalje ugrožavaju uzajamno povjerenje učesnika, ocijenjeno je na seminaru u Privrednoj komori (PKCG).
Članica Komisije za bankarsku tehniku i praksu Međunarodne trgovinske komore, Cvijeta Anđelković je, na seminaru o prevarama sa instrumentima finansiranja u međunarodnim transakcijama, kazala da unaprijeđenjem trgovine i instrumenata koji se koriste učesnici nijesu zaštićeni od prevaranata.
“Zbog nestašice finansijskih sredstava, usljed finansijiske krize, u svijetu su prevaranti ponovo dobili vjetar u leđa. Njihove žrtve su oni koji traže sredstva, a ponekad i investitori koji žele da plasiraju novac i ostvare dobru kamatu. Najveći primjeri prevara su u zemljama gdje se premješta proizvodnja, gdje je jeftinija radna snaga, kao na primjer u Kini”, rekla je Anđelković na seminaru koji je u srijedu održan u PKCG.
Ona je govorila o prevarama sa instrumentima finansiranja prvoklasnih banaka, prije svega na garancije, akreditive i mjenice i podsjetila da je međunarodna trgovina u svijetu u uzlaznoj liniji.
“Procjenjuje se da će 2020. godine iznositi oko 30 triliona dolara. U Međunarodnoj trgovinskoj komori se uvijek ističe da su banke te koje bi trebalo da podrže firme i isprate tako značajan promet u trgovini finasiranjem, odnosno instrumentima koji su im na raspolaganju i koji se stalno unaprijeđuju”, saopštila je Anđelković.
Ona je dodala da ni Balkan nije pošteđen prevarnih radnji.
“Svuda u svijetu ima prevara, ali u posljednje vrijeme je najviše prevarnih ponuda u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji. U Srbiji je nedavno bila jedna porudžbina konca iz Kine, koja nije bila obezbijeđena dobrim dokumentom. Kada je stigla u Beograd, u vrećama je umjesto konca bio pijesak”, navela je Anđelković.
Ona je kazala da je, u tom slučaju, kupac izgubio znatna sredstva, jer se nije dovoljno obezbijedio pravim dokumentima da dobije ono što je poručio, što je mogao uraditi samo preko svoje banke.
Do prevara, prema riječima Anđelković, dolazi i uz učešće banaka, koje osmišljavaju prevaru za svog klijenta.
Ona je dodala da se na nivou Međunarodne trgovinske komore u posljednje vrijeme mnogo pažnje posvećuje edukaciji, jer je to način na koji se može više saznati o tome kakve sve prevarne radnje postoje u svijetu.
“Zaštita od prevara je jedino edukacija. Unaprjeđujte znanje iz vaše profesije, idite na seminare i savjetovanja. Morate dobro poznavati terminologiju, posebno vodite računa da je dobro znate, jer je preciznost izražavanja jako bitna”, rekla je Anđelković.
Ona je upozorila da prevaranti često koriste pogrešnu terminologiju, kao i da se otkrivanjem tih termina učesnici na tržštu mogu zaštiti od prevare.
“Kroz razgovor sa sagovornikom možete saznati da li je došao u dobroj namjeri ili ne”, kazala je Anđelković.
Ona je trgovcima u međunarodnom prometu savjetovala da uspostave dobru saradnju sa svojom bankom, koja bi trebalo da ih uputi na način na koji da se zaštite od prevare, tako što će u finansijskoj klauzuli ugovora izabrati najbolji mehanizam obezbjeđenja ili plaćanja.
“Da li je to garancija ili akreditiv? Izvoznik će prije prihvatiti garanciju ili stand by akreditiv, a uvoznik dokumetarni akreditiv. Ima sada puno novih savremenih mehanizama, kao što su platna obligacija banke, gdje je plaćanje sigurno, jer uspostavlja odnos dvije banke, a ne firmi”, saopštila je Anđelković.
Ona je upozorila i da prevaranti dobro prate kako ko posluje, da su informisani gdje je nestašica finansijskih sredstava, a gdje se ne posvećuje potrebna pažnja instrumentima finansiranja.
“Mislim da se nikada neće moći stati na kraj ovakvim prevarantima, jer ako ih otkrijete danas, sjutra su već korak ispred vas”, kazala je Anđelković.
Na seminaru u PKCG učestvovali su bankari, trgovci, pravnici, risk menadžeri i drugi koji se bave finansijskim i komercijalnim transakcijama u međunarodnom prometu.
Bonus video:
