Kalač: Doći će do smanjenja kamatnih stopa u Crnoj Gori

On je podsjetio da je CBCG krajem prošle i početkom ove godine odobrila rad još nekoliko banaka, čime je njihov broj povećan na 15
0 komentar(a)
Halil Kalač, Foto: Savo Prelević
Halil Kalač, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 13.04.2015. 13:47h

Kamatne stope u Crnoj Gori ove godine bi trebalo da bilježe trend smanjenja i budu znatno niže, čemu će doprinijeti novi zakoni, značajan rast depozita u bankama i povećanje konkurencije, ocijenio je bankarski ombudsman Halil Kalač.

“Visoke kamatne stope više godina su prisutne na našem tržištu novca. One guše privredu i veliko su opterećenje za budžete građana, a znatno su više od kamata u ekonomijama EU”, rekao je Kalač agenciji Mina-business.

On smatra da je broj učesnika na tržištu kapitala na strani ponude jedan od bitnih faktora smanjenja cijene novca, ali i da postoje drugi faktori koji utiču na sniženje kamata.

“Uvođenje novih banaka na tržište kapitala u Crnoj Gori ojačaće ponudu novca u količini, a očekivano i u kvalitetu. Aktiviranjem tržišta novca intenziviraće se aktivnosti”, rekao je Kalač.

On je podsjetio da je CBCG krajem prošle i početkom ove godine odobrila rad još nekoliko banaka, čime je njihov broj povećan na 15. Kalač očekuje da će jačanje konkurencije u toj oblasti donijeti željene efekte, koji će uticati i na smanjenje kamatnih stopa.

“Sve navedene performanse bankarskog sistema u Crnoj Gori, nova zakonska rješenja i aktivnosti na jačanju konkurencije, uticaće na smanjenje kamatnih stopa u narednom periodu”, poručio je Kalač.

On je saopštio da na nivo kamatnih stopa u Crnoj Gori utiče i visoko učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim.

Nekvalitetni krediti su na kraju februara iznosili 388,4 miliona eura i činili su 16,4 odsto ukupnih. U odnosu na januar, nivo nekvalitetnih kredita je smanjen 0,3 odsto, dok u odnosu na kraj prošle godine zabilježen rast od 3,4 odsto.

Kalač je kazao i da su krediti banaka koji kasne sa naplatom u februaru iznosili 458,4 miliona eura, što je 4,7 odsto manje u odnosu na januar, odnosno tri odsto više u poređenju sa krajem prošle godine.

Prema podacima Centralne banke (CBCG), bankarski sektor je na kraju prošle godine imao 2,36 milijardi odobrenih kredita, 1,9 odsto manje u odnosu na 2013. godinu. Depoziti su u istom periodu dostigli 2,3 milijarde eura i bili su deset odsto veći nego u decembru 2013. godine.

Kalač je podsjetio da je CBCG ocijenila da je stanje u bankarskom sektoru stabilno, što potvrđuju godišnje stope rasta u prošloj godini i na kraju januara, aktiva, depoziti i kapital u agregatnom bilansu banaka, dok krediti i ostala potraživanja bilježe pad.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite na kraju februara iznosila je 9,17 odsto, a na novoodobrene 9,74 odsto.

“Nastavljen je opadajući trend pasivnih kamatnih stopa, a na nivou sistema ostvaren je pozitivan finansijski rezultat”, rekao je Kalač.

Ukupno odobreni krediti banaka na kraju januara su, kako je dodao, iznosili 2,36 milijardi eura, što je pad od 2,2 odsto na godišnjem nivou.

Bankarski sektor je, prema podacima CBCG, na kraju prošle godine imao 2,36 milijardi odobrenih kredita što ili 1,9 odsto manje nego na kraju 2013, dok su za isti period depoziti bili 2,3 milijardi, odnosno deset odsto veći nego u uporednom periodu.

Bilansna suma banaka je u februaru iznosila 3,12 milijardi eura i bila je 0,6 odsto manja u odnosu na prethodni mjesec. Kod agregantnog bilansa banaka u strukturi aktive dominantno mjesto imali su ukupni krediti, koji su ostvarili rast od 0,8 odsto u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 0,3 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Ukupna bilansna suma mikrofinansijskih institucija (MFI) na kraju januara iznosila je 38 miliona eura i bila je 9,8 odsto veća nego u istom periodu prethodne godine. Krediti MFI su u januaru iznosili 39,3 miliona eura, što je 5,5 odsto više nego u uporednom periodu.

“MFI su prošlu godinu završile pozitivnim finansijskim rezultatom, u ukupnom iznosu od 118 hiljada eura”, rekao je Kalač.

On je saopštio da su prosječna likvidna sredstva banaka u januaru iznosila 670,9 miliona eura, što je 16,5 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Obavezna rezerva banaka je na kraju februara iznosila 213,7 miliona eura i bila je 0,5 odsto manja nego u januaru, dok je u odnosu na kraj prošle godine porasla 0,6 odsto. Na kraju januara ukupno izdvojena obavezna rezerva banaka kod CBCG je iznosila 214,7 miliona eura, 9,6 odsto više nego u uporednom periodu.

Bonus video: