Bankarskom ombudsmanu se u prva tri mjeseca ove godine obratilo ukupno 138 klijenata i žiranata, dok je procesuiran 21 prigovor, uglavom na kredite i kreditne kartice.
Bankarski ombudsman, Halil Kalač, kazao je da je broj posjeta bankarskom ombudsmanu u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na uporedni period bio 30 odsto veći.
"Ove godine je bilo više obraćanja u odnosu na prošlu zbog klijenata koji koriste stambene kredite, prvenstveno one indeksirane u švajcarskim francima", rekao je Kalač agenciji Mina-business.
On je kazao da se od ukupnog broja prigovora, 80 odsto odnosilo na klijente, a 20 odsto na žirante. Na banke se odnosilo 90 odsto, a na mikrofinansijske institucije (MFI) deset odsto prigovora.
Kalač je naveo da se 21 procesuirani zahtjev odnosio na banke, a dva na MFI. Klijenti banaka i MFI su podnijeli 17 procesuiranih prigovora, a žiranti četiri.
"Kada su u pitanju krediti, može se zaključiti da se većina prigovora na banke odnosi na period kreditne ekspanzije, odnosno 2007. i 2008. godinu. Kada su u pitanju bankarske kartice, prigovori se odnose na visinu kamatne stope i troškove korišćenja bankomata"
"Zakon o potrošačkim kreditima, koji je počeo da se primjenjuje početkom prošle godine, značajno je pobošljao informisanost građana u poslovanju sa bankama i MFI. Građani su informisaniji i više je prisutno saznanje o mogućnosti zaštite finansijskih prava i kod bankarskog ombudsmana", saopštio je Kalač.
On je dodao da se brojni interni postupci vode kod banaka i MFI, koje prigovore klijenata blagovremenije rješavaju u odnosu na prethodne godine.
"U prva tri mjeseca ove godini nije bilo prijave krivotvorenja žiranstva, što govori da je ta pojava kod banaka znatno suzbijena, nadam se i eliminisana. Brojni postupci za zaštitu finansijskih prava kod sudova su u toku zbog krivotvorenja žiranstva nastalog u periodu kreditne ekspanzije", rekao je Kalač.
Kada je riječ o prigovorima klijenata u prvom tromjesečju ove godine, on je naveo da su ih podnosili građani, preduzetnici i preduzeća. Prigovori klijenata odnosili su se na kredite, bankarske kartice, račune i depozite.
"Kada su u pitanju krediti, može se zaključiti da se većina prigovora na banke odnosi na period kreditne ekspanzije, odnosno 2007. i 2008. godinu. Kada su u pitanju bankarske kartice, prigovori se odnose na visinu kamatne stope i troškove korišćenja bankomata", kazao je Kalač.
On je dodao da se kod tekućih računa građana najviše prigovora odnosi na visinu troškova održavanja i zatvaranja, kao i kod korišćenja dozvoljenog minusa. Kod depozita prigovori se, kako je naveo, odnose na pad kamatnih stopa.
Prigovori se, prema riječima Kalača, najviše odnose na stambene, potrošačke i overdraft kredite.
"Kod stambenih kredita, najviše prigovora se odnosi na hipotekarne stambene kredite indeksirane u švajcarskim francima. Osnovna primjedba je da je Hypo Alpe Adria banka (HAAB) plasirala bankarski poroizvod visokog rizika, a da o tome nije na adekvatan način i u dovoljnoj mjeri obavijestila potencijalne klijente, kao i da je u ugovorima rizik prebacila na klijente", saopštio je Kalač.
"Kada je riječ o bankarskim karticama, prigovori su se odnosili na visoku kamatnu stopu, visoke troškove održavanja i zatvaranja kartice, troškove korišćenja bankomata i nepokrivanja iznosa zaloupotrebe kartice"
Klijenti, kako je naveo, tvrde da nijesu bili informisani prvenstveno o mogućem valutnom riziku i da su dovedeni u zabludu.
"Kao posljedica promjene kursa švajcarskog franka u odnosu na euro nastao je visok obračun valutnih razlika, a po tom osnovu i kamata, što je dovelo da značajnog povećanja duga. Korisnici ovih kredita, i poslije višegodišnjeg izmirenja obaveza, duguju više nego kada su regulisali kredit", rekao je Kalač.
On je podsjetio da je banka odbila prigovore klijenata i da nije prihvatila preporuku bankarskog ombudsmana za rješavanje tog problema. Ombudsman je predlagao da banka preračuna kredite u eure na dan ugovaranja sa kamatnom stopom koja je važila za stambene kredite u eurima u tom periodu.
Klijenti su podnijeli kolektivnu tužbu nadležnom sudu i sudski proces je u toku.
"Kod potrošačkih kredita, prigovori se odnose na visinu kamate i drugih troškova koji prate njihovo korišćenje. Kamatna stopa na ovu vrstu kredita kreće se od 12,15 odsto do 17,42 odsto", naveo je Kalač.
On je kazao da su klijenti prigovarili na to da su banke jednostrano raskidale ugovore i pokretale postupak naplate potraživanja preko javnih izvršitelja i aktiviranjem hipoteka.
"Kada je riječ o bankarskim karticama, prigovori su se odnosili na visoku kamatnu stopu, visoke troškove održavanja i zatvaranja kartice, troškove korišćenja bankomata i nepokrivanja iznosa zaloupotrebe kartice", rekao je Kalač.
Prigovori na tekući račun odnose se na troškove njihovog održavanja i zatvaranja tekućih. Najveći broj prigovora se, kako je dodao, odnosio na troškove korišćenja dozvoljenog minusa i druge prateće troškove.
Kalač je podsjetio da se visina nominalne kamatne stope kod minusnih stanja na mjesečnom nivou kreće i do dva odsto, što predstvlja veoma visoku kamatu na godišnjem nivou. Prigovori se odnose i na zahvatanje sredstava sa računa više od 50 odsto primanja.
"Prigovori građana na depozite odnosili su se na smanjenje kamatnih stopa", rekao je Kalač.
On je saopštio da se najviše prigovora preduzetnika i preduzeća odnosilo na sklopljene kreditne aranžmane iz perioda kreditne ekspanzije, čija je realizacija u toku.
"Primjedbe se odnose na neprihvatanje reprograma kredita ili prihvatanje po nepovoljnijim uslovima. Prigovori su se odnosili na visoke kamatne stope na kredite iz tog perioda, koji su u otplati", kazao je Kalač.
On je dodao da su se preduzetnici i preduzeća žalili i na novoodobrene kredite po nepovoljnim uslovima, a prigovori su se odnosili i na blokadu računa.
"Opšti utisak kod preduzeća je da su kamatne stope visoke, a uslovi kredita nepovoljni za pokretanje novog biznisa, brži ekonomski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta", rekao je Kalač.
Žiranti su, kako je naveo, prigovarali bankama i MFI za kreditne aranžmane u kojima su bili jemci u periodu kreditne ekspanzije, od 2006. do 2009, čija je realizacija u toku.
"Prigovarali su zašto vraćaju tuđi kredit. Po tom osnovu blokirani su im tekući računi i dovedeni su tešku materijalnu situaciju", saopštio je Kalač.
On je saopštio i da banke i MFI ne čine sve da te kredite naplate od klijenata, nego ih naplaćuju od žiranata.
Bonus video:
