JAČANJE FISKALNE DISCIPLINE

Vlada usvojila Akcioni plan: Definisali mjere za suzbijanje sive ekonomije

"Prisustvo sive ekonomije i dalje je evidentno i postoji potreba inteziviranja rada nadležnih u sivom tržištu rada i tržištu akciznih proizvoda"
73 pregleda 3 komentar(a)
Vlada Crne Gore, sjednica, Foto: Vlada Crne Gore
Vlada Crne Gore, sjednica, Foto: Vlada Crne Gore
Ažurirano: 09.04.2015. 15:31h

Vlada je danas usvojila Akcioni plan za suzbijanje sive ekonomije za ovu godinu, u cilju obezbjeđivanja legalnog i fer poslovanja kompanija na tržištu realne ekonomije, saopštio je ministar finansija, Radoje Žugić. On je kazao da se Akcionim planom definišu mjere za suzbijanje sive ekonomije uz jačanje fiskalne discipline, eliminisanje nelojalne konkurencije i podizanje svijesti o značaju legalnog poslovanja. „Ove mjere nemaju samo značaj na održivost i stabilnost javnih finansija nego dominantno na realnu ekonomiju, jer obezbjeđuju legalno i fer poslovanje kompanija na tržištu“, rekao je Žugić nakon sjednice Vlade. Plan je, kako je precizirao, koncipiran u četiri oblasti, koje se odnose na regulatorne mjere, operativne aktivnosti, jačanje institucija ne samo kadrovsko nego i tehnološko i saradnju institucija koje su nadležne ne samo za sivu ekonomiju već i eksternu kontrolu i naplate javnih prihoda. „I dalje potenciramo tri osnovna principa suzbijanja sive ekonomije, koji se odnose na neselektivnost odnosno dosljednju primjenu zakona prema svakom poreskom obvezniku nezavisno na vrstu djelatnosti, transparentnost i nultu stopu tolerancije u odnosu na ovu pojavu“, precizirao je Žugić.

On je naveo da su na sjednici Vlade dodatno afirmisali i osnovne principe fiskalne politike, prije svega izvjesnost fiskalne politike za dominantno realni sektor kako bi donosioci odluka, osim postojećeg regulatornog okriva, imali i saznanja o potencijalnim namjerama odnosno aktivnostima regulatora. „Sljedeće je dosljednost u jednakoj primjeni zakona za sve i konkurentnost naše fiskalne politike, kroz nivoe poreskih stopa, želeći da i tako damo svoj doprinos održivosti sektora realne ekonomije“, rekao je Žugić. I pored brojnih aktivnosti, prisustvo sive ekonomije i dalje je evidentno i postoji potreba inteziviranja rada nadležnih u sivom tržištu rada i tržištu akciznih proizvoda. Na sjednici je konstatovano da su promjenom regulatornog okvira odnosno migracijom određenih nadležnosti sa Poreske na Carinsku upravu u dijelu akciznih proizvoda napravili dobar potez. „Upoređujući ostvarene prihode po osnovu akciza ove godine u odnosu na isti period prošle godine došlo je do njihovog povećanja za nešto oko četiri miliona eura“, rekao je Žugić. On je najavio da će nastaviti sa tim aktivnostima uz želju da omoguće fer i lojalnu konkurenciju na tržištu realne ekonomije i u funkciji održivosti i stabilnosti javnih finansija. Žugić je na pitanje da li se zna orjentaciona procjena sive ekonomije, odgovorio da je veoma teško definisati sam procenat učešća sive ekonomije u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti. “Ako pođemo od osnovni fiskalnih parametara koje imamo i koje pratimo dnevno i ako smo došli do saznanja da smo prošle godine imali značajan iskorak u naplati javnih prihoda u odnosu na prethodne dvije godine, onda je jasno da je to produkt ne samo fiskalne konsolidacije već i sužavanja zone sive ekonomije odnosno njenog uključivanja u legalne tokove”, objasnio je Žugić.

Žugić smatra da je u velikoj mjeri smanjena siva ekonomija, ali da to nije dovoljno i da se akcenat mora staviti i dalje na taj segment. “Ako ja kao uredni poreski obveznik uredno ispunjavam obaveze prema državi, a neko pored mene, uslovno govorim, to ne radi onda je ugroženo moje poslovanje”, kazao je Žugić. On je pozvao na širenje svijesti o tome da je uslov opstanka realne i ukupne ekonomije eliminacije sive ekonomije i nulta stopa tolerancije. Na pitanje da li je na Vladi bilo riječi o konkretnim rješenjima i smanjenju troškova, zbog neažurnosti i neefikasnosti administracije na lokalnom i državnom nivou, Žugić je odgovorio da se govorilo dominatno o elementima ažurnosti i neažurnosti ali i o elementima adekvatne saradnje pojedinih nosilaca vlasti. “Kada je riječ o racionalizacijama vezano za donošenje makroekonomskih i fisklanih smjernica želim da informišem da je taj proces počeo i da je danas Ministarstavo rada i socijalnog staranja dostavilo predlog Vladi koja je donijela zaključak o smanjivanju broja zaposlenih”, kazao je Žugić. Cilj racionalizacije, kako je naveo, nije smanjivanje zarada već smanjivanje neracionalne potrošnje. “Taj proces je počeo veoma pozitivno i očekujemo da ćemo u narednom periodu svako od nas nosilaca odgovornosti i nadležnosti nastaviti tim putem”, rekao je Žugić. On je podsjetio da je Vlada na prethodnoj sjednici usvojila Strategiju makroekonomske i fiskalne politike, odnosno parametara. “Shodno Zakonu o budžetu i fiskalnim pravilima 31. decembra prošle godine smo imali učešće javnog duga, dakle državni dug plus učešće duga lokalnih samouprava, u procentu od 59,6 odsto”, kazao je Žugić.

On je objasnio da nije prekoračena crta na koju zakon obavezuje da se mora raditi sanacioni plan, ali da je Vlada odlučila da to radi na principima odgovornog odnosa i moralnih obaveza. “Odlučeno je da radimo svako svoj segment sanacije, odnosno racionalizacije troškova, ne smanjujući zarade i ne stežući kaiš. Neophodno je da skupa radimo na održivosti i stabilnosti javnih finansija. Rokovi do kada su resori u obavezi da to urade su mnogo manje važni”, zaključio je Žugić.