Komplikovane procedure i poreska nesigurnost najveći su kočničar razvoja građevinskog sektora, poručeno je sa prvog panela 4. Regionalne konferencije poslovnog kluba Biznis plusa pod nazivom “Oživljavanje građevinarstva kao uslov za ekonomski rast”.
Konferencija u Beogradu koja se završava u petak okupila je oko 300 poslovnih ljudi iz cijelog regiona. Biznis plus je regionalni medijsko-poslovni projekat a nosilac za Crnu Goru su Vijesti. Osim Vijesti, Biznis plus u okviru kojeg posluje i regionalni poslovni klub, realizuju i Finance iz Slovenije, Privredni vjesnik iz Hrvatske, Oslobođenje iz BiH, Novi magazin iz Srbije i Kapital iz Makedonije.
Konferenciji u Beogradu su prisustvovali članovi menadžmenta više crnogorskih kompanija, a naredni susret zakazan je za Skoplje, 18. i 19. juna.
Irina Zdravković iz kompanije Bisnode predstavila je rezultate istraživanja iz kojih je vidljivo da iako Hrvatska i dalje ima najveće prihode u građevinskom sektoru, u odnosu na ostatak regije, u toj zemlji su oni već dugi niz godina u konstatnom padu. Država sa najmanjim prihodima u ovom sektoru, Bosna i Hercegovina, jedina bilježi rast prihoda i jedina je u kojoj sektor građevinarstva ostvaruje dobit. Istraživanjem nije obuhvaćena Makedonija, za koju se očekuje da također posljednjih godina bilježi rast u ovom sektoru.
''Građevinski sektor u Makedoniji je u nešto boljoj situaciji nego u ostalim državama regije. Učestvuje sa sedam odsto u BDP-u, a u Makedoniji je registrovano više od 4.000 građevinskih firmi'', rekao je Sead Kočan iz kompanije Transmet te dodao da taj sektor u Makedoniji raste već 6-7 godina i ima priliku postati lider makedonske ekonomije.
Najveći posao u Makedonji je izgradnja autoputa na koridoru 10 kod Đevđelije, vrijednosti 300 miliona eura, kao i druge investicije koji se uglavnom odnose na građevinarstvo.
''Makedonija gradi tehnološke razvojne zone za smještaj stranih investitora, sa punom infrastukturom.'', naglašava Kočan.
Srbija se po pitanju ovog sektora može pohvaliti kratkim rokom izdavanja građevinskih dozvola za koje je potrebno najviše 28 dana, ali situacija nije sjajna kada je poslovanje u pitanju.
''Većina firmi imaju velike probleme prije svega zbog neuspješnih privatizacija i stečaja, prosječna plata je ispod 300 eura… Siva ekonomija je boljka srpskog građevinarstva jer je procjena da 30 odstoo radnika u tom sektoru radi na crno'', kazala je državni sekretar u Ministarstvu građevine Aleksandra Damnjanović. On je naglasila da je posao vlasti na napravi dobre zakone koji se moraju primjenjivati.
Sloveniji je ipak malo lakše, smatra direktor kompanije Rika Janez Škrabec, jer ta država ima bolji rejting na finansijskim tržištima zbog čega joj je prošlogodišnje uspješno korišćenje investicionih fondova donijelo rast građevinskog sektora od 2,5 odsto. Naglasio je i da se tu radilo uglavnom o ekološkim projektima.
''Komplikovane procedure su najveći kočničar za razvoj i prevazilaženje problema građevinskog sektora'', naglasila je Radmila Spasić iz Delta Real Estatea jednog od najvećih investitora u regiju koji planira milionske projekte u Srbiji kao i izgradnju hotela u Ljubljani.
Direktor Sektora za poresko savjetovanje u Deloitte Srbija Svetislav Kostić kaže da iznos poreza nije presudan, već je problem pravna nesigurnost.
''To je problem cijele regije - nejasni poreski propisi podložni raznim tumačenjima te oslanjanje na druge zakonske propise koji ne prate izmjene poreskih zakona. Ta neprilagođavanja dovode do ozbiljnih problema u primjeni investicija'', smatra Kostić koji dodaje da je investitorima nužna sigurnost u poreskim sistemima kako bi odmah znao što i koliko mora platiti.
Kočan problem vidi i u ulasku velikih evropskih kompanija na tržište regije jer se oni finansiraju iz stranih fondova i tako su u prednosti u odnosu na domaće kompanije.
"Vlada mora tu da napravi balans. Svjesni smo da smo bili dio velike države od 22 miliona ljudi i bili smo konkurentni svuda. Raspadom smo usitnjeni pa se moramo adaptirati na puno manja tržišta. Sve su češće inicijative za regionalnom saradnjom i javlja se potreba za povezivanjem građevinskih kompanija", kazao je Kočan.
Vučić: Napredak regije zavisi od ekonomske saradnje
Na otvaranju konferencije Biznis plusa premijer Srbije Aleksandar Vučić ustvrdio je da napredak regije zavisi o integraciji i ekonomskoj saradnji između država.
"Mi smo poslije mnogo vremena različitih sukoba ili nerijetko hladnih odnosa u proteklom periodu uspjeli da taj stadijum prevaziđemo i da razmišljamo o budućnosti, i što se Srbije tiče, mi gledamo u budućnost, razmišljamo o napretku", rekao je Vučić.
On je naveo da sve zemlje Balkana imaju relativno mali broj stanovnika zbog čega su i mala tržišta.
''Kao jedinstveno tržište postajemo mnogo privlačniji, a time jača i naša snaga i produktvnost", poručio je Vučić. On je dodao da je Srbija zaintresirana za sve integracione procese i za zajednički izlazak na treće tržište kako bismo zajedničkim snagama bili konkurentniji.
"To da li se volimo ili možemo više da se volimo, nije pitanje, pitanje je da li možemo da budemo konkurentni, a smatram da su ekonomske integracije od ključnog značaja za zemlje regije. Sasvim sam siguran da su ključne za Srbiju", istaknuo je Vučić koji smatra da uprkos prošlosti boljom saradnjom svi mogu profitirati.
"Može neko da pripada EU ili ne - geografiju ne možete da izmijenite. Živimo jedni pored drugih i tako će i dalje biti, a na nama je da zajedničkim snagama osiguramo da svima bude bolje", rekao Vučić te dodao kako su ključne riječi danas stabilnost, ali i najviši stepen integracije.
Naglasio je kako bi zemlje regije prije svega trebale olakšati međusobno poslovanje kroz niz bilateralnih ugovora na kojima tek treba raditi.
Podsjetio je da Srbija, kao i druge zemlje zapadnog Balkana, imaju bolje odnose sa pojedinim državama te da tu činjenicu treba iskoristiti za zajednički izlazak na treća tržišta.
Kako naći ili svoriti dobre radnike
Dobri radnici su jedan od ključnih faktora u uspjehu jedne firme, pa su teme vezane za taj segment pronašle stalno mjesto u programima Biznis plus konferencija. Tako je bilo i danas u Beogradu.
Direktor kompanije Competo, Matic Vošnjak kazao je da njegova firma potreban kadar traži preko agencija jer se, kako je ocijenio, na klasične oglase za posao javljaju ili potpuno nezaposleni ili oni koji su nezadovoljni sadašnjim poslom.
"Zato preko agencija trazimo dobre radnike ljude koji već negdje rade", rekao je Žekić.
Direktorka Službe komunikacija i Službe ljudskih resursa Erste banke Srbija Andrea Brbaklić ocijenila je da je vrlo malo otvorenih pozicija na rukovodećim mjestima u trenutno u Srbiji.
"Ponekad je bolje tražiti i razvijati kadar unutar firme, a ponekad vani, preko agencije. Ako sve kadrove tražite na tržistu onda je to, na neki način, loša poruka za one koji već rade kod vas", rekla je Brbaklić.
Drenislav Žekić, prokurista Preclarus komunikacija kazao je da je u Podravci najviše naučio o ljudskim resursima.
"Tamo su postojale mape nasljeđivanja, plan razvoja i pripreme svojih kadrova. Sve sređene firme rade baze kadrova, praveći tako kontinuitet", kazao je Žekić.
Govoreći o značaju preporuka priložene uz CV kandidata za posao, generalni direktor Sava osiguranja Duško Jovanović je kazao da takvi prilozi mogu dosta da pomognu u pravom izboru.
"Imam dobro iskustvo kada su preporuke u pitanju ali i uticaja porodičnog porijekla. Pokazalo se da su djeca i rođaci dobrog radnika takođe dobri", ocijenio je Jovanović.
Vošnjak je kazao da je svaka preporuka „sjajna“ u sadržaju ali da treba voditi računa i o onome ko ju je potpisao.
Žekić je dodao da je izgubljen institut mentorija, odnosno, da dosta ljudi ode sa pozicija a da se prethodno ne obezbijedi nasljednik.
"U regionu je kadrovski deficit sveprisutan, dobri radnici odlaze. Konkrento, Hrvatskoj fale dobre medicinske sestre, doktori ali i turistički radnici. Moraćemo da promijenimo kulturu ponašanja kako bi se taj deficit nadomjestio", rekao je Žekić.
Brbaklić je kazala da su tržišta regiona mala pa je lako, prema njenim rijeima, provjeriti kandidate koji privuku pažnju.
"Najznačajnije je iskustvo na prethodnom poslu a preporuku treba sagledati objektivno i vidjeti da li je ona opravdana i osnovana", rekla je ona.
Brbaklić se nije saglasila sa ocjenom jednog od panelista koji je kazao da je tržište kadrova u regionu tromo te da dolaze sve teža vremena za zapošljavanje.
"Da je tržište vrlo aktivno govori podatak da je samo iz Beograda, prema nekim podacima, otišlo 200.000 ljudi. Takođe nijesam toliki pesimista da dolaze teška vremena i smatram da ljude moramo da motivišemo i dajemo im na značaju a ne da se ponašamo kao prema nekome koga treba iskoristiti", poručila je Brbaklić.
Galerija
Bonus video:
