Centralna banka (CBCG) ocijenila je da bi trebalo uvesti automatski stečaj u preduzeća čiji su računi blokirani više od tri godine jer bi to doprinijelo ublažavanju problema nelikvidnosti u privredi.
Uz to, povećala bi se finansijska disciplina i stabilnost poslovanja.
Prema podacima CBCG ukupni dug po osnovu blokiranih računa na kraju januara je bio 503,3 miliona eura. Čak 9.640 firmi i preduzetnika je imalo blokirane račune duže od tri godine.
Uvođenje automatskog stečaja je preporuka CBCG Vladi u vođenju ekonomske politike već nekoliko godina, koju izvršna vlast i dalje ne sprovodi.
Evidentno je da postoji jedan broj preduzeća čiji su računi više godina u blokadi koja i dalje posluju.To znači da izbjegavaju da izmire svoje obaveze, a pronašli su "alternativne mehanizme poslovanja", kazala je "Vijestima" savjetnik viceguvernera za finansijsku stabilnost i platni promet Ana Vlahović.
Veliki broj firmi u blokadi, kako objašnjava Vlahović, rađa sumnju da se ona bave "alternativnim načinom poslovanja" kako bi izbjegli obaveze.
Predlog CBCG je da se po uvođenju automatskog stečaja odloži njegova primjena u roku od godinu kako bi se ostavilo dovoljno vremena za definisanje potrebnih preduslova za njegovu operacionalizaciju, posebno u sprovođenju intenzivnih programa obuke stečajnih upravnika. CBCG procjenjuje da bi period od godinu bio dovoljan da se pruži još jedna šansa firmama da izađu iz blokade.
Iz CBCG nijesu mogli precizirati za koliko bi se ovom mjerom smanjio dug, jer bi trebalo sprovesti sveobuhvatnu ekspertsku analizu blokiranih pravnih lica i preduzetnika u odnosu na granicu koja bi bila određena za dužinu neprekidnog trajanja blokade računa kao uslova za automatski stečaj .
Ona je navela, da pošto ni dužnici ni povjerioci nijesu zainteresovani za pokretanje stečaja postoje indicije da kompanije sa blokadom posluju na drugi alternativni način ne izmirujući dugove.
"Do sličnog zaključka su došle i druge kompetentne institucije koje su otvoreno ukazale na problem da vlasnici preduzeća u blokadi nesmetano osnivaju nova preduzeća, a da prethodno nijesu izmirili dospjele obaveze. Tim društveno neprihvatljivim ponašanjem ugrožava se ne samo likvidnost povezanih firmi, već i likvidnost državnog budžeta, što govori o razmjerama tog problema", istakla je Vlahović.
Otkrila bi se nezdrava preduzeća
Vlahovićeva je kazala da bi dosljedna primjena Zakona o nelegalnom poslovanju mogla da pokaže koje se firme bave alternativnim načinom poslovanja. Ona je podsjetila da su tim zakonom utvrđene mjere koje se preduzimaju radi sprečavanja nelegalnog poslovanja, inspekcijski nadzor i visoke novčane kazne za sankcionisanje prekršaja pravnih i odgovornih fizičkih lica.
“Uvođenjem automatskog stečaja doprinijelo bi se, između ostalog, 'ogoljavanju' suštine i dimenzija problema 'alternativnog načina poslovanja' kao nezdrave poslovne prakse koja se kumulirala duži vremenski period, a njeno iskorjenjivanje bi se postiglo pojačanim nadzorom u primjeni zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja”, rekla je Vlahovićeva.
„Vijesti“ su ranije od Ministarstva finansija i Poreske uprave tražile odgovore na pitanja o rezultatima primjene Zakona o nelegalnom poslovanju, ali oni nijesu dostavljeni.
UPCG : Firme koje namjerno prave dugove ugrožavaju ostale
U Uniji poslodavaca su kazali da pri eventualnom uvođenju automatskog stečaja, treba imati u vidu da je potrebno kreirati efikasan sistem reorganizacije preduzeća, (posebno malih i srednjih), u kojem bi ona mogla efikasnije da posluju i ako je potrebno, počnu svoje poslovanje iznova.
„To znači efikasne i brze stečajne procedure uz uvažavanje interesa povjerilaca i dužnika i kojima se doprinosi očuvanju radnih mjesta, pomaže se dobavljačima da zadrže svoje klijente, a vlasnicima da sačuvaju vrijednost održivih preduzeća“, rekla je „Vijestima“ šef sektora za ekonomiju UPCG Ana Rašović.
Ona je kazala da je Evropska komisija u aktu o malom biznisu za Evropu napravila razliku između „poštenih“ i „nepoštenih“ razloga za neuspjeh preduzeća, pri čemu upućuje na potrebu uspostavljanja bržih, efikasnijih i jeftinijih stečajnih procedura za ona preduzeća gdje ne postoji očigledna greška vlasnika ili menadžera za njegovu propast, već je za to razlog uticaj spoljašnjih faktora i konjukture tržišta.
„Ako bi se uvažilo navedeno, smatramo da bi se uvođenje automatskog stečaja pozitivno odrazilo na ukupan sistem. To kroz brže i efikasnije rješavanje statusa preduzeća i povećanje izvjesnosti za partnere i za zaposlene u tom preduzeću. Kada je u pitanju vremenski period nakon koga bi se otpočinjao stečajni postupak po automatizmu smatramo da bi po ugledu na zemlje iz okruženja to mogao biti period od dvije do tri godine“, rekla je Rašovićeva.
Iz UPCG kažu da firme koje namjerno prave dugove ugrožavaju cijeli sistem.
Bonus video:
