Kostić: Mala i srednja preduzeća da budu predmet dugoročne pažnje Vlade

0 komentar(a)
Vasilije Kostić, Foto: Arhiva Vijesti
Vasilije Kostić, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 15.02.2015. 10:47h

Mala i srednja preduzeća (MSP) treba da budu predmet dugoročne pažnje Vlade, s obzirom na to da predstavljaju strateški važan sektor, a ni približno toj ulozi nemaju adekvatan tretman, ocijenio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić. On je kazao da je taj sektor, svuda u svijetu, naročito u razvijenim zemljama, zbog ograničenih kapaciteta i slabe snage, predmet podške i pomoći u svim elementima njegovog poslovanja.

“Ključna podrška i pomoć skoncentrisana je u tri oblasti: finansijskoj, edukativnoj, koja podrazumijeva podizanje znanja, i poreskoj”, rekao je Kostić agenciji Mina-business. U tom pravcu se, kako je naveo, i ovdje prave pomaci, ali smatra da bi Investiciono razvojni fond (IRF) i Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, s obzirom na misiju, morali puno više da pruže tom sektoru nego što je to do sada bio slučaj.

Prema riječima Kostića, uzrok enormnog broja blokiranih preduzeća u Crnoj Gori nije i ne može biti, kako se to često može čuti, nelikvidnost, jer je to po definiciji stanje u kojem se preduzeće, odnosno privreda nalazi. “Ona je, dakle, samo izraz - pojavni oblik mnoštva uzroka koji do nje dovode. Zato, ako želimo da djelujemo na nelikvidnost, moramo djelovati na njene uzroke, a ne na posljedice”, poručio je Kostić.

On je dodao da se usvojena rješenja, u smislu zakonskog skraćivanja rokova plaćanja, bave posljedicama, a ne uzrocima, što znači baviti se temperaturom, a ne upalom. “Ne da nemaju perspektivu, u smislu ublažavanja problema, već će ukoliko zaživi u nelikvidnoj privredi kakva je naša, siguran sam još više produbiti problem i u budućnosti postati novi izvor nelikvidnosti”, kazao je Kostić.

Razlozi visoke nelikvidnosti preduzeća, odnosno velikog broja blokiranih firmi, kako je naveo, prije svega treba tražiti u novčanoj masi, koeficijentu obrta novca, restriktivnoj kreditnoj politici banaka, visokim kamatnim stopama, uvozno zavisnoj privredi, sivoj ekonomiji, dugim sudskim sporovima u naplati potraživanja, finansijskoj nedisciplini velikih firmi, izuzetno malom izvozu i oslabljenom investicionom prilivu. Kostić je naveoo da ako se riješi samo dio toga, likvidnost će biti i te kako ublažena. “Ovako, jasno je da valjanog rješenja problema likvidnosti nema bez rješenja aktuelnih ekonomskih teškoća. U međuvremenu, i dalje ćemo se vrtjeti u krug”, zaključio je Kostić.

Bonus video: