Skupština je završila raspravu o predloženim izmjenama i dopunama zakona o poreskoj administraciji i porezu na nepokretnosti, čiji je cilj, prema riječima ministra finansija Radoja Žugića, suzbijanje sive ekonomije i povećanje budžetskih prihoda lokalnih samouprava.
Žugić je rekao da su predložene izmjene i dopune Zakona o poreskoj administraciji jako važne sa stanovišta snaženja kapaciteta Poreske uprave (PU).
„Imamo jedan jako dobar tekst zakona. Zakon ima tu snagu da dodatno suzbije sivu ekonomiju i poboljša poresku disciplinu kroz uvođenje instrumenata za spriječavanje korupcije i poreskog kartona za poreske inspektora“, kazao je Žugić.
Predloženim zakonom se, u cilju suzbijanja sive ekonomije i stvaranja uslova za bolju poresku disiplinu, unaprijeđuje kaznena politika kroz strožije sankcionisanje učinilaca poreskih prekršaja i uvođenje instrumenata za spriječavanje korupcije.
Predloženim zakonom se, u cilju postizanja većeg stepena odgovornosti poreskih obveznika, ustanovljavaju poreska krivična djela i propisuju sankcije za njihovo izvršenje.
“U cilju poboljšanja naplate poreza na detaljan način se utvrđuje sistem sekundarne poreske obaveze, koja nastaje kada je neko lice odgovorno za dospjelu poresku obavezu drugog poreskog obveznika ill za dospjelu sekundarnu poresku obavezu drugog poreskog obveznika”, navodi se u obrazloženju zakona.
Predloženim zakonom se unaprijeđenje mehanizam prinudne naplate poreza, preciznije se definiše postupak plenidbe robe i utvrđuju ovlašćenja poreskog organa za izricanje mjere zabrane obavljanja djelatnosti do 90 dana.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, ocijenio je da se sistem javnih finansija, odnosno prikupljanja poreza, mora zasnivati na moćnom jedinstvenom informacionom sistemu.
“Zato nemamo kontrolu isplate zarada, gotovine i pazara, jer je očigledno neko projektovao ogromni prostor za šverc i sivu ekonomiju. To ima direktne posljedice po poreski moral”, kazao je Medojević.
On je pitao kakve se poruke šalju malim preduzetnicima, "ako tajkuni i ljudi bliski vlasti ne plaćaju visoke iznose poreza".
“Naši zakoni umjesto da kažnjavaju oni nagrađuju krivce. Bez formiranja državne agencije za finansijski ili platni promet ne možete da locirate tačke gdje se ne uplaćuju porezi”, tvrdi Medojević.
On je rekao da predloženi zakon “neće uroditi plodom”.
“Nećete imati krupne ribe i one će ostati van dometa i tako ćete napraviti pritisak na male preduzetnike”, rekao je Medojević.
Poslanik Pozitivne Crne Gore Srđan Perić smatra da je najveći problem u poreskom sistemu selektivna primjena zakona, jer na taj način, kako je naveo, postoje zaštićeni.
“Ako imamo selektivnu primjenu mi ćemo u suštini jako usložiti problem funkcionisanja male privrede. Ako oni bliski vlasti mogu da duguju, kao što je Zavala, Kombinat aluminijuma (KAP) i Vektra Montenegro, suštinski ne pravimo nikakav mehanizam da se možemo naplatiti od tih subjekata”, saopštio je Perić.
Nezavisnik poslanik Mladen Bojanić rekao je da se predloženim zaonom ne mogu popraviti neke veće stvari, kao što je neselktivnost kod naplate.
Predlogom izmjena i dopuna Zakona o poreskoj administraciji predviđen je prenos nadležnosti u dijelu postupka utvrđivanja, naplate i kontrole akciza, sa Poreske na Upravu carina.
Bojanić je ocijenio da to nije dobro rješenje i predložio da to i dalje obavlja PU.
Žugić je pozvao poslanike da saopšte naziv bilo koje kompanije, za koju smatraju da je Vlada zaštitila.
“Ukoliko smtrate da smo mi svojom selektivnošću bilo koga povlastili, spremni smo na odgovornost”, kazao je Žugić.
On je komentarišići navode pojedinih poslanika da Vlada ne smije svakome da naplati poreski dug, odgovorio da smije.
“Kroz set ovih zakona smo napravili krpan iskorak. Ne pomažemo tajkunima nego našem narodu”, rekao je Žugić.
Bojanić je pitao i kako je moguće da je Elektroprivreda (EPCG), kao visoko ikvidna kompanija, mogla da stvori 45 miliona eura poreskog duga
Poslanik DF-a Milutin Đukanović pitao je predlagače zakona da li su se ikada zapitali odakle pojedincima ogromna imovina.
“Da li je to zato jer nijesu plaćali poreze i doprinose ili iz sasvim drugih izvora? Da li je to možda posljedica pranja novca? Da li je ikada poreske organe interesovalo koje su to firme otišle u stečaj i da malo analiziraju bogatsko ljudi koji su bili vlasnici tih firmi?”, pitao je Đukanović.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehović, ocijenio je da predloženi zakon predstavja dobar korak u pravcu poboljšanja naplate prihoda i povećanja fisklane discipline.
Predložnim zakonom je predloženo povećanje roka kod zastarjevanja prava na naplatu poreza sa tri na pet godina, što je, prema Šehoviću, dobro rješenje.
Kada je u pitanju odlaganje poreskih obaveza, Šehović smatra da država mora tu da bude jako pažljiva i da tu oblast do detalja razradi posebnim propisom.
Žugić je kazao da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti sprječava ranjivost lokalnih samouprava, kao jednog važnog segmenta.
“Praksa je pokazala da su lokalne samouprave ili nerealno planirale budžete ili neracionalno trošile ne polazeći od kapacitete privrede i stanovništva”, kazao je Žugić.
Izmjene i dopune se predlažu u cilju povećanja budžetskih prihoda i ekonomskog razvoja jedinica lokalne samouprave imajući u vidu izražene finansijske probleme i nelikvidnosti budžeta lokalnih samouprava.
Predloženim tekstom zakona daje se mogućnost jedinicama lokalne samouprave da propišu višu, odnosno nižu poresku stopu u odnosu na utvrđenu poresku stopu za određene kategorije nepokretnosti i bliže definišu nepokretnosti koje su predmet oporezivanja pa višoj, odnosno nižoj stopi.
Osnov za korekciju povećanja, odnosno smanjenja je prevashodno usmjeren na uklanjanje biznis barijera u oblasti turizma, odnosno stimulisanja elitnog turizma, razvoj poljoprivredne djelatnosti i spriječavanje nelegalne gradnje.
Kako se navodi u obrazloženju zakona, primjenom predloženih rješenja očekuju se pozitivni efekti za budžete opština u iznosu od oko 21 milion eura.
Predloženim tekstom zakona propisuje se minimalna stopa poreza na nepokretnosti u visini od 0,25 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti. Prema važećem rješenju minimalna stopa iznosila je 0,1 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti.
Poslanik SDP-a Damir Šehović kazao je da ukupni dugovi lokalnih samouprava iznose 200 miliona eura, dok za poreze samo duguju oko 80 miliona eura.
Bonus video:
