O RASKIDU GRANSKOG UGOVORA ZA BANKE

Keković: Profit čuvaju preko grbače zaposlenih

U oblasti telekomunikacija ostvaruje se profit mjeren desetinama miliona, a ne želi se prihvatiti neznatno veći obim prava od onih minimalnih propisanih Opštim kolektivnim ugovorom
6 komentar(a)
Srđa Keković, Foto: Arhiva "Vijesti"
Srđa Keković, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 16.02.2019. 06:53h

Odluka Unije poslodavaca (UPCG) da ispuni zahtjev banaka i raskine granski kolektivni ugovor za tu djelatnost i tri godine bezuspješnog pregovaranja za zaključivanje prvog granskog kolektivnog ugovora u oblasti telekominukacija, primjeri su lošeg socijalnog dijaloga i očuvanja ekstraprofita preko “grbače radnika”.

To je za “Vijesti” kazao generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG) Srđa Keković.

Granski kolektivni ugovor za banke i druge finansijske organizacije zaključen je 2004. godine, a izmjenama i dopunama Zakona o radu u decembru 2011. nastala je obaveza da se on usaglasi sa novim zakonskim rješenjima. Ugovor je prije nekoliko dana raskinut, a Sindikat banaka pri USS, o tome još nije zvanično obaviješten. U bankama i drugim finansijskim institucijama su smanjeni koeficijenti za obračun zarada i naknada, a time će biti niže i otpremnine za one koje proglase viškom.

Keković navodi da su poslodavci iskoristili usaglašavanja tog GKU sa Zakonom o radu i otvorili pregovore o onim odredbama koje nije trebalo usaglašavati, a koje se odnose na materijalna davanja prema radnicima (otpremnina za tehnološki višak, za penziju, zimnicu, startnu zaradu, regres i topli obrok, jubilarna nagrada…).

Poštovanjem kolektivnih ugovora kreira se zdrav i pozitivan radni ambijent

“Oni su u pregovorima zahtijevali drastično smanjenje prava radnika bez iznošenja argumenata na kojima te zahtjeve temelje. Legitimno je pravo svake strane u pregovorima da promijeni svoj stav, ali u konstruktivnom socijalnom dijalogu ta promjena se mora argumentovati. U konkretnom slučaju, radi se o jednoj od najprofitabilnijih djelatnosti. Posljednji poslovni bilansi koje je objavila Centralna banka, pokazuju da su sve banke poslovale sa većim profitom. Uz to, poslodavci u toj djelatnosti se danas nalaze u mnogo boljoj finansijskoj situaciji nego što je to bilo 2004. godine”, istakao je Keković.

On je dodao da je slična situacija i u oblasti telekomunikacija u kojoj se sa UPCG više od tri godine bezuspješno pregovara o zaključivanja prvog GKU za tu djelatnost.

“U toj djelatnosti ostvaruje se profit mjeren desetinama miliona eura, a ne želi se prihvate neznatno veći obim prava od onih minimalnih koja su propisana Opštim kolektivnim ugovorom, a koja je Crnogorski sindikat telekomunikacija predlagao u pregovorima o GKU. Razlog takvog ponašanja poslodavaca u navedenim djelatnostima je očuvanje ekstraprofita koji se ostvaruje preko “grbače” radnika”, ocijenio je Keković.

Kako je dodao, otpuštanjem starijih radnika kroz “navodni” tehnološki višak i zapošljavanjem mlađe radne snage značajno su pojeftinili radna mjesta, dok kroz GKU-u žele da umanje postojeća ili da ostvare što niža materijalna davanja prema radnicima.

On navodi da menadžeri koji pregovaraju o pravima radnika zagovaraju otpremnine za tehnološki višak koje su niže čak i od jedne njihove mjesečne zarade, dok su otpremnine koje ugovoraju za sebe, u slučaju prestanka radnog odnosa, neuporedivo veće.

Pregovorima do  ravnoteže  interesa poslodavca i radnika

Keković smatra da je socijalni dijalog u Crnoj Gori daleko od zavidnog nivoa, posebno onaj koji se vodi na nivou grane i kod poslodavaca.

“Glavni produkt dijaloga je kolektivni ugovor i suština je da se u pregovorima nađe ravnoteža između interesa poslodavca i radnika. Poštovanjem kolektivnih ugovora kreira se zdrav i pozitivan radni ambijent. U razvijenim zapadnim zemljama u njih se unose i „klauzule socijalnog mira“. One obavezuju sindikate na uzdržavanje od industrijskih akcija kojim se nanosi šteta poslodavcu, sve dok se poštuju obaveze iz zaključenih kolektivnih ugovora”, naveo je Keković.

On je naglasio da je u Crnoj Gori drugačija situacija, što je uslovljeno niskim nivoom kulture socijalnog dijaloga jer poslodavci na sindikate i kolektivne ugovore gledaju kao na „biznis barijeru“. Dodaje da je posebno zabrinjavajuće da takav trend kreiraju i podstiču strani investitori i multinacionalne kompanije.

“U praksi poslodavci ili izbjegavaju zaključivanje kolektivnih ugovora ili insistiraju na ugovaranju što manjih prava radnika u korist većeg profita. Kao najdrastičniji primjer izostanka socijalnog dijaloga mogu da istaknem trenutnu situaciju koju imamo u djelatnosti trgovine (u kojoj je zaposleno oko 40.000 radnika), gdje skoro i da nema organizovanih sindikata, pa samim tim ne može biti ni socijalnog dijaloga, niti kolektivnih ugovora. Tamo gdje su zaključeni, granski i kolektivni ugovori kod poslodavca uglavnom se poštuju”, kazao je Keković.