REDOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ

Svjetska banka: Izgradnja autoputa će povećati fiskalni deficit

Svjetska banka za ovu godinu predviđa oporavak crnogorske ekonomije u odnosu na prošlu, uz uslov da najavljeni investicioni projekti budu realizovani na vrijeme
2 komentar(a)
Svjetska banka, Vašington, Foto: Shutterstock
Svjetska banka, Vašington, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 25.01.2015. 13:18h

Države jugoistočne Evrope (JIE), njih šest, nastaviće u ovoj godini sa aktivnostima fiskalne konsolidacije, uz izuzetak Crne Gore gdje će početak izgradnje autoputa Bar-Boljari značajno povećati fiskalni deficit, ocijenjeno je iz Svjetske banke (SB).

Iz SB su u Redovnom ekonomskom izvještaju koji obuhvata ekonomska kretanja, izglede i politike u šest zemalja jugoistočne Evrope - Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, naveli da se Crnoj Gori troškovi novog autoputa procjenjuju na oko 25 odsto BDP-a, što se finansira spoljnim zaduživanjem i naglim povećanjem nivoa fiskalnog deficita i javnog duga u srednjoročnom periodu.

"Štaviše, očekuje se dalje povećanje troškova izgradnje po osnovi izgubljenih poreza nakon ratifikacije Zakona o autoputu kojim se uvoz građevinskog materijala, opreme i dugih roba oslobađa carine i poreza na dodatu vrijednost (PDV). Takođe omogućava i oslobađanje od poreza na dohodak i socijalnih doprinosa radnike koji nijesu državljani i nemaju prebivalište, po osnovu prihoda zarađenog u Crnoj Gori i predlaže tri puta nižu akcizu na gorivo, odnosno 169 eura po toni", navodi se u izvještaju SB koji je predstavjen ove sedmice.

U SB smatraju da čak ni postojeći nivo kapitalnih investicija nije uvijek usmjeren u oblasti koje daju najveći ekonomski povrat.

"Novi autoputevi privlače investicije u nekim zemljama, potencijalno istiskujući druge investicije s većom stopom povrata, dok istovremeno povećavaju javni dug do zabrinjavajućih nivoa", rekli su iz SB.

U SB smatraju da će, prema osnovnom scenariju, spoljna potražnja ostati ključni pokretač rasta podržavajući industrijsku proizvodnju i rast izvoza iz šest država.

"Povoljna monetarna politika u eurozoni će, vjerovatno, i dalje pomagati regiji da povećaju svoj izvoz. Osim toga, relativno niske cijene nafte, uz aktivnosti i pojedinaca i vlada na rekonstrukciji šteta uzrokovanih nedavnim vremenskim neprilikama, bi mogle povećati domaću potražnju i uticati pozitivno na rast u regiji", navodi se u izvještaju SB.

U SB procjenjuju da će domaća potražnja u šest država vjerovatno ostati mala, s obzirom da povjerenje potrošača i poslovne zajednice ostaje slabo zbog produžene političke neizvjesnosti, hronično velike nezaposlenosti i slabe poslovne klime, kao i bankarskog sistema opterećenog velikim nivoom nenaplativih zajmova.

"Učinak tržišta rada će se vjerovatno pogoršati, ili u najboljem slučaju stagnirati, s obzirom da će se smanjenje rasta u Srbiji i BiH u prošloj godini vjerovatno odraziti s određenim odmakom na ishode tržišta rada. Za razliku od toga, u bržerastućim ekonomijama te regije se može očekivati neznatno povećanje stopa zaposlenosti", rekli su iz SB.

Potencijalni rast proizvodnje, kako su saopštili iz SB, ostaje ograničen strukturalnim izazovima.

"Funkcioniranje tržišta rada u cijeloj regiji je anemično s istrajno velikim stopama nezaposlenosti, niskim stopama učestvovanja radne snage i sporim otvaranjem radnih mjesta u formalnom sektoru. Iako je ostvaren određen napredak koji je olakšao investicionu klimu, još ima prostora za unaprijeđenje", dodje se u izvještaju.

Javni sektor je, kako su ocijenili, velik i neefikasan u mnogim zemljama u regiji.

"Stoga bi mudre ekonomske politike s dobro utvrđenim prioritetima u kratkoročnom i srednjoročnom periodu pružile podršku za ekonomski rast u regiji, da bi se otklonile te strukturalne prepreke. Na fiskalnom planu je potrebno održavanje reformskih aktivnosti za rješavanje strukturalnih rigidnosti u budžetima država”, dodali su iz SB.

Predstavnici SB smatraju da je potreban oprez u ekonomijama s fleksibilnim valutnim kursom da bi se osiguralo da ne dođu pod pritisak.

Oni su kazali da je prostor za ublažavanje monetarne politke ograničen, s obzirom da su kamatne stope već niske u poređenju s istorijskim standardom, a dug denominiran u stranoj valuti velik.

“U smislu politika finansijskog sektora, rješavanje visokih nivoa nekvalitetnih kredita (NPL) će biti od kritičnog značaja za konačno obnavljanje rasta i podršku poduzetništvu i otvaranju radnih mjesta”, saopštili su iz SB.

Iz SB su dodali da bi efekti tekuće i planirane fiskalne konsolidacije i programa privatizacije mogli negativno da utiču na javnu podršku za reforme.

"Ekonomije šest zemalja su osjetljive na političku nestabilnost, koja se može javiti kao rezultat planirane fiskalne konsolidacije i/ili privatizacije i restrukturiranja državnih preduzeća", navodi se u izvještaju.

I dalje, kako su naveli, postoji rizik od deflacije.

"Slab ekonomski oporavak, niska inflacija kod trgovinskih partnera kao što je Evropska unija (EU), dalji pad cijena nafte, kao i očekivanja inflacije mogu nastaviti vršiti pritisak na rast", kazali su iz SB.

Sveukupno smanjena potražnja potkopava rast, a prisustvo politika fiskalne konsolidacije će ostati jak faktor smanjenja inflacije.

"Deflacija će otežati razduživanje visoko zaduženog javnog i privatnog sektora. Deflacija će pogoršati spor oporavak investicija i produžiti malu potrošnju", objasnili su iz SB.

Pozitivne prognoze rasta za ovu godinu će, kako procjenjuju u SB, zahtijevati nastavak rasta vođenog izvozom u EU, najveće tržište regije šest zemalja.

"Oporavak sporiji od očekivanog bi smanjio izvoz u i investicije, naročito u prerađivački sector, iz EU. Uz snažno oslanjanje na evropski bankarski sektor za finansiranje, spor oporavak bi mogao smanjiti raspoloživost finansiranja”, kazali su iz SB.

S pozitivne strane, održavanje niskih cijena nafte bi moglo podržati veći ekonomski rast u regiji.

"Sve zemlje u regiji uvoze značajne količine nafte, pri čemu BiH i Makedonija uvoze goriva vrijednosti oko deset odsto ruto domaćeg proizvoda (BDP). Neto uvoz goriva je takođe velik, u prosjeku pet do šest odsto BDP-a tokom 2012. i 2013. godine”, dodaje se u izvještaju.

Dalji pad cijena nafte, kako su naveli, imao bi značajan uticaj na bilans tekućih računa svih zemalja, osim Albanije, koja je takođe i velik izvoznik nafte, pa bi stoga mogla biti pogođena sadašnjim niskim cijenama nafte.

U izvještaju se navodi i da pad cijena nafte ne ide bez negativnih rizika.

"S obzirom da je, uz porez na dodatu vrijednost (PDV), značajan izvor prihoda javnog budžeta, pad cijena nafte će se vjerovatno pretočiti i u manje poreske prihode. Možda će biti potrebne neke aktivnosti da bi se zaštitila naplata poreza, na primjer povećanje akcize", procjenjuju u SB.

Vlade, kako su dodali, mogu razmotirit i poduzimanje alternativnih mjera poreske politike da bi se nadoknadilo smanjenje drugih poreza, naročito onih na radnu snagu, da bi se podstaklo povećavanje zapošljavanja.

SB za ovu godinu predviđa oporavak crnogorske ekonomije u odnosu na prošlu, uz uslov da najavljeni investicioni projekti budu realizovani na vrijeme. Crnogorska ekonomija će, prema procjenama SB, u ovoj godini porasti 3,4 odsto, a čitava regija šest zemalja u prosjeku 1,3 odsto.

Preporučujemo za Vas