VLADA PROTIV ZAHTJEVA PRIVREDNIKA

Plate radnika ne mogu da zastarijevaju

Zakonom iz 2008. je predviđeno da potraživanja radnika ne zastarijevaju
402 pregleda 4 komentar(a)
Milo Đukanović, Velimir Mijušković, Foto: Boris Pejović
Milo Đukanović, Velimir Mijušković, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 10.01.2015. 08:40h

Predlog da se vremenski ograniči zastarjelost novčanih potraživanja zaposlenih  nema podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja i Unije slobodnih sindikata (USS). U ta potraživanja spadaju plate i ostale naknade  predviđene Zakonom o radu i  ugovorima o radu. Sadašnjim zakonom iz 2008. je predviđeno da ona ne zastarijevaju pa radnici mogu sva potraživanja od tada da  traže sudskom tužbom ako im nisu isplaćena.

“Vremensko ograničavanje potraživanja zarada dovelo bi do kršenja Ustava kojim je zagarantovano  pravo  na zaradu”, kazali su „Vijestima“ u Ministarstvu rada kojim rukovodi ministar Predrag Bošković. Predsjednik Privredne komore (PKCG) Velimir Mijušković  krajem prošle godine na sastanku sa privrednicima i premijerom Milom Đukanovićem  saopštio je  stav da pitanje zastarjelosti  novčanih potraživanja zaposlenih treba vremenski ograničiti.

“Nijesu rijetka potraživanja radnika iz preduzeća koja su prestala sa radom prije 15 i više godina”, istakao je tada Mijušković.

Stav Privredne komore dijele i u Uniji poslodavaca (UPCG) kojoj sporno  to rješenje u  Zakonu o radu.

“Polazeći od premise da je radni odnos ugovorni odnos zaključak je da ne bi trebalo da postoji opravdani razlog drugačijeg tretmana potraživanja iz radnog odnosa od ostalih potraživanja za koja postoje zakonom regulisani rokovi zastarjelosti”, rekli su “Vijestima” u UPCG.

Navode da su u zemljama regiona ta potraživanja vremenski ograničena na rok od  tri (Srbija) i pet godina (Hrvatska).

“Mišljenja smo da se tim  ni na jedan način ne bi uskratila prava zaposlenih. Vjerujemo  da bi zaposleni budući da su upoznati sa svojim pravima i svjesni činjenice mogućnosti ulaska u zonu zastarjelosti pravovremeno reagovali za zaštitu svojih prava i na vrijeme pokrenuli postupak naplate. Uz to, prema važećim propisima zaposleni imaju pravo pokretanja postupka naplate potraživanja u skladu sa drugim propisima koja im garantuju zaštitu tog prava”, ocijenili su u UPCG.

Srđa Keković

U USS naglašavaju da je po prvi put zakonski to pitanje uređeno 2008. godine  i da ta činjenica govori da je predlagač zakona (Vlada) i Skupština uočili da se radi o specifičnom potraživanju koje je trebalo na poseban način zaštititi.

“Zato smatramo da ne treba mijenjati postojeće rješenje i  ponovo uvoditi vremensku zastarjelost tog potraživanja”, istakli su u USS čiji je generalni sekretar Srđa Keković.

U Ministarstvu objašnjavaju  da ugovor o radu ne predstavlja ugovorni odnos u smislu obligacija, već se radi o statusnom radno-pravnom odnosu iz kojeg zaposleni ima prava koja su predviđena Zakonom o radu, opštim, granskim i kolektivnim ugovorom kod poslodavaca, ugovorom o radu i međunarodnim propisima. 

„Prihvatanje predloga da novčana potraživanja iz rada i po osnovu rada zastarijevaju prouzrokovalo bi zloupotrebu tog instituta. To bi  dovelo da poslodavac izbjegava da isplaćuje  zarade i ostala novčana potraživanja na koja  zaposleni ima pravo“, objasnili su u Ministarstvu.

Uvođenje  vremenskog ograničenja za novčana potraživanja radnika je jedna od sedam ključnih stavki  u daljoj  reformi radnog zakonodavstva iz Memoranduma o razumijevanju kojeg su  potpisali  UPCG, PKCG, Američka privredna komora u Crnoj Gori, Savjet stranih investitora i Montenegro biznis alijansa.

Potraživanja iz rada ne mogu da zastare jer su ugovorena

Iz Ministarstva rada su objasnili da je zakonom definisano da ta potraživanja ne zastarijevaju imajući u vidu karakter tržišne privrede i činjenicu da je radni odnos u zakonodavstvu transformisan u ugovorni odnos.

„Ugovorom o radu utvrđuje se  vrijeme isplate zarade i drugih primanja, tako da poslodavac nema ovlašćenja da uskraćuje ugovorena prava iz radnog odnosa zaposlenog“, naglasili su u Ministarstvu. Podsjetili su da se zarada isplaćuje u rokovima i na način utvrđen Kolektivnim ugovorom i Ugovorom o radu (najmanje jednom  mjesečno) i da je poslodavac obavezan  zaposlenom uručiti obračun zarade.

Predrag Bošković

Ima mnogo radnika kojima se duguje, ali ih niko ne broji 

U USS  su kazali da nijesu  radili istraživanje o tome koliko  poslodavci duguju radnicima, koliko je tih radnika i o kojim preduzećima je riječ.

„Nemamo egzaktne podatke o kvantumu potraživanja po osnovu zaostalih neisplaćenih zarada zaposlenima. Ali, poznata je činjenica da imamo jedan broj firmi  koji više mjeseci ne isplaćuju zarade zaposlenima ili čak više godina ne uplaćuju doprinose za obavezno socijalno osiguranje svojim zaposlenima.  Tu možemo da svrstamo i državne  i opštinske organe, firme   iz metalsko-rudarskog kompleksa,  trgovine...” kazali su u USSCG.

Iz Unije poslodavaca  nijesu precizirali da li imaju podatke o tim dugovanjima.

Preporučujemo za Vas