Crna Gora je izašla iz deflacije, jer je prema posljednjim raspoloživim podacima za novembar godišnja stopa inflacije nulta, saopštio je viceguverner Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris.
"Opadanje cijena u jednom periodu je bila očekivana reakcija na previsok nivo pojedinih cijena iz prethodnog perioda, kao i na snižen nivo agregatne tražnje", rekao je Fabris u intervjuu agenciji Mina-business.
Prema njegovim riječima, ključne robne grupe koje su uticale na kretanje inflacije u posmatranom periodu su bili poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i kategorija prevoz, na koju dominantno utiču cijene nafte.
"U uslovima kada cijene te dvije kategorije opadaju na svjetskom tržištu, logično je da one opadaju i u Crnoj Gori i da na taj način utiču na nisku odnosno negativnu stopu inflacije", objasnio je Fabris.
On je dodao da u periodu u kojem je postojala deflacija ona nije vodila recesiji, jer su mehanizmi prilagođavanja drugačiji u eurizovanim ekonomijama, od mehanizama zemalja koje imaju sopstvenu valutu.
"Takođe, ni za ovu godinu ne vidimo rizik recesije. Štaviše, za ovu godinu se projektuje stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko četiri odsto, što je najviši projektovan rast u regionu", rekao je Fabris.
On je dodao da je niska stopa inflacije, odnosno deflacija bila globalni fenomen.
"U eurozoni godišnja inflacija u novembru je iznosila 0,3 odsto, a u pojedinim zemljama je bila negativna", saopštio je Fabris.
U nekim se oblastima ostvarilo više, u nekima podbacilo
Sumirajući rezultate koje je Crna Gora ostvarila u prošloj godini, Fabris je rekao da se u nekim oblastima ostvarilo više nego što se očekivalo, dok se u drugim oblastima podbacilo.
"Istakao bih odlične rezultate fiskalne konsolidacije, tako da je za 11 mjeseci prošle godine budžetski deficit iznosio 0,7 odsto BDP-a i ukoliko ostane na tom nivou i do kraja godine, bili bismo u grupi zemalja sa najnižim deficitom u svijetu", rekao je Fabris.
On je ocijenio da je pozitivno što se povećao broj zaposlenih za tri hiljade, što je došlo do snažnog rasta depozita, kao i opadanja nivoa loših kredita.
"Nastavili smo put ka Evropskoj uniji (EU) i u prošloj godini smo otvorili devet novih pregovaračkih poglavlja. Došlo je do rasta priliva stranih direktnih investicija (SDI) od 17 odsto za prvih 11 mjeseci, kao i do oživljavanja berze i rasta berzanskih indeksa", kazao je Fabris.
On je naveo i da je evidentiran nastavak tendencije rasta javnog duga, stopa rasta BDP-a je niža od očekivane, iako je ona u velikoj mjeri rezultat eksternih okolnosti na koje se nije moglo uticati.
"Podbacili" su, kako je rekao, i neki sektori od kojih su u CBCG više očekivali, prije svega industrija, a i turizam, iako je imao rast broja noćenja, ipak je on bio niži od očekivanog.
"Takođe, pogoršan je deficit tekućeg računa platnog bilansa", rekao je Fabris.
Brojni faktori nas sputavali
Prema njegovim riječima, brojni su interni i eksterni faktori koji su sputavali Crnu Goru da ostvari više stope rasta.
"Od internih naveo bih opadanje kreditne aktivnosti banaka, i dalje visok nivo nekvalitetnih kredita (NPL), nizak nivo konkurentnosti privrede, kao i produbljen problem nelikvidnosti privrede. Od eksternih faktora možemo navesti poplave u regionu, ukrajinsku krizu, i vrlo niske stope rasta u regionu i EU, našim najvažnijim spoljnotrgovinskim partnerima", kazao je Fabris.
On je saopštio da se kao pokretači rasta u narednoj godini mogu navesti izgradnja autoputa, koja će, kako je ocijenio, imati značajne multiplikatorske efekte na ostatak privrede, očekivani visok priliv SDI, a očekuju se visoke stope rasta građevinarstva, saobraćaja i turizma.
Kada je u pitanju bankarski sektor u prošloj godini, Fabris je rekao da se na osnovu podataka za prvih 11 mjeseci može zaključiti da je došlo do značajnog rasta depozita, aktive, likvidnih sredstava, kao i kapitala banaka, dok je smanjen nivo NPL-a, iako je i dalje na visokom nivou.
"Nažalost, došlo je i do opadanja nivoa kreditne aktivnosti, a kamate su i dalje iznad poželjnog nivoa. Ključni rizik za bankarski sistem je bio kreditni rizik, odnosno visok nivo nelikvidnosti realnog sektora i neuredno izmirivanje obaveza od pojedinih klijenata. Ostali rizici poput tržišnog rizika, rizika deviznog kursa i operativnog rizika su bili na relativno niskom nivou", saopštio je Fabris.
Privredu će "mučiti" problem likvidnosti
Što se tiče ambijenta u kojem će poslovati bankarski sistem u ovoj godini, Fabris je kazao da će on i dalje biti izazovan, jer će privredu i dalje "mučiti" problem likvidnosti.
"Međutim usvajanje Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju trebalo bi da u određenoj mjeri unaprijedi ambijent", očekuje Fabris.
CBCG je nedavno pozvala banke da nastave da snižavaju kamate.
Fabris je podsjetio da je na kraju oktobra efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite snižena 1,06 procentnih poena u odnosu na septembar.
"Time su banke, u određenoj mjeri, počele da postupaju po preporuci CBCG, što je bio glavni razlog da se ne donese odluka o privremenom limitiranju kamatnih stopa. CBCG će pažljivo pratiti kretanje kamatnih stopa tokom ove godine i u slučaju neželjenih kretanja će preduzimati odgovarajuće mjere", rekao je Fabris.
Komentarišući zaduženje države Crne Gore koje je koncipirano Zakonom o budžetu, posebno dio koji se odnosi na izgradnju autoputa Bar-Boljari, Fabris je rekao da je izvjesno da se finansiranje velikih infrastrukturnih projekata, kao što je gradnja autoputa ne može realizovati bez rasta javnog duga.
"Finansiranje izgradnje autoputa svakako stavlja naše javne finansije pred velike izazove. To znači da je u narednom periodu neophodna pažljiva kontrola javnih prihoda i javnih rashoda, kao i nastavak mjera fiskalne konsolidacije koje su u prethodnom periodu dale pozitivne rezultate", naveo je Fabris.
On je ocijenio da nije bitno samo to koliko iznosi javni dug već i uslovi njegovog finansiranja.
"Imajući u vidu vrlo povoljne uslove otplate, odnosno 20 godina, šest godina grejs period, i dva odsto kamatna stopa, onda je to nešto što uz brižljivo vođenu fiskalnu politiku i nastavak fiskalne konsolidacije možemo finansirati. Naravno sve ovo važi pod pretpostavkama da se ostvaruju budžetske projekcije", poručio je Fabris.
On je saopštio da će CBCG nastaviti da sprovodi aktivnosti u skladu sa ustavnim odgovornostima za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sistema i zakonskim ovlašćenjima.
"Samim tim, kontinuirano će analizirati uticaj makroekonomskog okruženja na finansijsku stabilnost i, u zavisnosti od ocjene stanja, preduzimati odgovarajuće mjere iz svoje nadležnosti i davati preporuke za preduzimanje mjera čija primjena nije u nadležnosti CBCG u skladu sa zakonskim ovlašćenjima", kazao je Fabris.
CBCG će biti aktivna u restrukturiranju dugova
On je dodao da će se posebna pažnja posvetiti unaprijeđenju procesa upravljanja rizicima u bankama i procesa supervizije zasnovanog na rizicima.
"CBCG će aktivno učestvovati u sprovođenju mjera na finansijskom restrukturiranju dugova kod finansijskih institucija radi zaustavljanja rasta nekvalitenih kredita i njihovog smanjenja na prihvatljiv nivo. Takođe, aktivno će pratiti kretanje kamatnih stopa i po potrebi preduzimati odgovarajuće mjere", rekao je Fabris.
On je zaključio da CBCG od ove godine započinje nov set aktivnosti kada je u pitanju pružanje usluga platnog prometa, to jest licenciranje platnih institucija i kontrolu njihovog rada.
Bonus video:
