Iako su kineski graditelji posljednje tri godine krotili Dunav i izgradili velelepan most koji povezuje dva kraja Beograda, a ubrzo će umijeće pokazati i na “divljem kršu” crnogorskom, u EU nijesu se proslavili.
Prvi posao na tržištu EU kojem teže velike građevinske kompanije propao je, nakon što je Poljska 2011. godine raskinula ugovor sa kineskom kompanijom “China Overseas Engineering Group Co.” (COVEC) o izgradnji 50 kilometara duge dionice autoputa Varšava - Berlin, vrijedne 478 miliona dolara, što je ugrubo trećina novca koji će Crna Gora izdvojiti za autoput do Mateševa.
Ugovor iz 2009. godine, prvi koji su Kinezi dobili na prostoru EU, raskinut je nakon što je COVEC, kako su tvrdili Poljaci, prestao da isplaćuje svoje obaveze prema kooperantima.
COVEC je, pak, okrivio vlast, žaleći se na loš tretman u odnosu na ostale izvođače, pisao je “The Wall street journal”.
Priliku za popravni na Balkanu dobili su nakon što je Crna Gora povjerila kineskoj firmi CCCC izgradnju dionice autoputa od Smokovca do Mateševa, vrijednu milijardu eura.
Krajem oktobra Vlada je potpisala sa kineskom “Exim bankom” ugovor o kreditu od oko 687 miliona eura za gradnju autoputa. Preostalih 120 miliona za izgradnju, obezbijediće država.
Mnogi, međutim, upozoravaju da će put do Mateševa koštati još barem 200 miliona i tvrde da će Crna Gora kilometar autoputa platiti znatno skuplje od Hrvatske, na primjer.
Kineske kompanije oslobođene su plaćanja poreza na dobit, PDV-a i carine, a radnici koji nijesu državljani Crne Gore neće plaćati penziono i zdravstveno osiguranje...
Pored crnogorskog “projekta vijeka”, pred kineskim graditeljima je i posao izgradnje povjerenje međunarodne javnosti, s obzirom na to da su na crnoj listi Svjetske banke na koju dospijevaju firme pod sumnjom u korupcionško poslovanje.
Pupinov most završen na vrijeme
Za razliku od Poljske, u Srbiji nijesu imali problema sa kineskim graditeljima - Pupinov most koji spaja Borču i Zemun izgrađen je za tri godine. Most dugačak oko osam kilometara, uključujući projektovanje i izgradnju saobraćajnica, koštao je građane 260 miliona dolara. Finansiran je najvećim dijelom iz kredita, koji zajednički otplaćuju država i grad Beograd.
Bonus video:
