TRAŽE POVIŠICU OD 10 ODSTO

Plate stale 2007. inflacija 27 odsto

Vlada se hvali da je BDP porastao za 3,5 odsto, što je prema sporazumu sa sindikatima uslov za povećanje zarada
0 komentar(a)
Protest
Protest
Ažurirano: 04.12.2014. 15:58h

Ukoliko bi Vlada ispunila zahtjeve sindikata zaposlenih u državnoj upravi o povećanju zarada za 10 odsto to bi budžet koštalo oko 33 miliona, procjena je Unije slobodnih sindikata (USS).

“Mi smo im predložili mjere na koji način budžet može prihodovati ili uštedjeti mnogo više novca”, kazao je “Vijestima” predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević.

Sindikati prosvjete, Univerziteta, zdravstva i Vojske, koji djeluju u Uniji slobodnih sindikata, uputili su u junu inicijativu Vladi za pregovore o povećanju zarada. Zahtjev sindikati zasnivaju i na Sporazumu o politici zarada zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta. Sporazum je potpisan 2011. a između ostalog predviđa da se zarade u javnom sektoru povećaju ukoliko se bruto domaći proizvod (BDP) poveća za više od 3,5 odsto, čime se ove godine pohvalilo Ministarstvo finansija.

Posljednje povećanje zarada u javnom sektoru desilo se 2007. kada je cijena rada povećana sa 55 na 63 eura. Iz sindikata navode da je od tada zabilježen drastičan rast cijena roba i usluga, da su povećani razni porezi i takse, topli obrok i regres uvršteni u neto zaradu i oporezovani čime se gubi oko 150 eura godišnje... Kada se uzmu u obzir podaci Monstata o inflacijama realna vrijednost zarade od tada je smanjena za 27 odsto.

Zavod za statistiku je od 2009. godine promijenio način obračuna inflacije jer se od tada mjeri indeksom potrošačkih cijena a do tada indeksom troškova života. Te godine je promijenjen i način obračuna neto zarade, koji se i dalje primjenjuje, pa ona može biti reper za upoređivanje standarda zaposlenih.

Kumulativna inflacija od 2009. do sada iznosila je 13,07 odsto, što znači da je zaradi, koja je imala nominalno isti iznos kao sada, realna vrijednost za taj procenat manja. Inflacija mjerena drugim indeksom u 2007. iznosila je 4,2 odsto, a u 2008. čak 8,5 odsto, što znači da bi kumulativna od 2007. bila 27 odsto.

Prema Monstatu prosječna neto zarada u zdravstvu i socijalnoj zaštiti 2009. iznosila je 473 eura, a prosječna za 10 mjeseci ove godine bila je 486 eura. To znači da je za ovih šest godina ona porasla za svega 2,7 odsto, i da je u odnosu na inflaciju od te godine ona realno manja za 10,4 odsto.

Statistički gledano situacije je nešto manje lošija u prosvjeti gdje je prosječna plata 2009. bila 428 a sada je 455 eura što je nominalni rast od 6,3 odsto. Međutim, kada se uzme u obzir inflacija ona je realno manja za 6,77 odsto.

Iz Vlade i ministarstava koja su proteklih mjeseci vodili pregovore sa sindikatima saopšteno je da se zarade ne mogu povećati dok se ne ostvari suficit u budžetu. Iznos za zarade je u Predlogom budžeta za 2015. čak smanjen.

Zbog toga USS organizuje protest u subotu ispred Skupštine pod nazivom “Radim, a nemam”. Zahtjevi su povećanje zarada, izmjena budžeta, kao i da se ne gradi autoput ako će zbog njega trpjeti zaposleni u javnom sektoru.

Unija predložila Vladi razne mjere kako da napuni budžet

Vladin odgovor da u budžetu nema para i da je povećanje zarada moguće tek kada se ostvari suficit, u sindikatima smatraju neprihvatljivim. Iz USS-a navode da se održivost budžeta može ostvariti i zbog čega su Vladi predložili niz mjera.

Jedna od njih je uredna naplata poreza i doprinosa na zarade, jer je 2009. prema Monstatu bilo 174 hiljade radnika ali su, prema podacima Poreske uprave, za svega 148 hiljada plaćeni porezi i doprinosi. Izračunali su da je na toj razlici država izgubila 80 miliona eura. Novije podatke nisu dobili, ali smatraju da je takvo stanje i sada.

Prema nezvaničnoj procjeni USS-a dodatno na crno radi oko 30 hiljada radnika, a naplatom poreza i doprinosa na njih država bi prihodovala do 73,5 miliona eura. Iz sindikata su pozvali i na racionalno trošenje postojećeg budžeta i ukazali da još niko nije snosio odgovornost za nezakonito i neracionalno trošenje državnog novca na što je Državna revizorska institucija ukazivala više puta proteklih godina. Zatražili su i efikasniju naplatu poreskog duga koji je u oktobru iznosio 537 miliona eura, duga za koncesije od 13 miliona, suzbijanjem sive ekonomije, uvođenjem odgovornosti za donošenje odluka koje izazovu štetu za budžet,...

Predložili su povećanje poreza na dobit, uvođenje poreza na finansijske transakcije i luksuz, oporezovanje 30.000 izgrađenih stanova koji se zbog toga vode kao stanovi u izgradnji, raskidanje štetnih privatizacija uz naplatu penala, oduzimanje nezakonito stečene imovine,...

Preporučujemo za Vas