Pozitivna berzanska kretanja na razvijenim tržištima uticala su na spremnost stranih investitora za ulaganja i na rizičnijim tržištima, kao i onima u razvoju kakvo je i crnogorsko. To je ocijenio direktor Montenegroberze Gojko Maksimović.
“Sigurno da je dolazak inostranih investitora povezan i sa političkim krizama na istoku Evrope”, rekao je Maksimović “Vijestima”.
Na Montenegroberzi se ove godine najviše trgovalo obveznicama Crne Gore u iznosu od 46,4 miliona eura, kao i obveznicama Hipotekarne banke za 5,8 miliona eura.
Preko obveznica se država zadužuje, odnosno pokriva manjak u budžetu.
Iz Montenegroberze kažu da za godinu bilježe rast indeksa od 39 odsto, najveći u odnosu na indeks ostalih regionalnih berzi. Međutim, na domaćem i dalje nedovoljno razvijenom tržištu, evidentni su mnogi problemi kao što je nedosljednost u primjeni propisa, poljuljano povjerenje ili onemogućavanje stranih investitora da uđu u posjed svog vlasništva.
Tokom ove godine sklopljeno je preko pet hiljada transakcija i ostvaren promet od 100 miliona eura. Pred trgovine obveznicama, u transakcijama je prednjačilo i nekoliko kompanija.
„Kroz više različitih poslova akcijama hotelske grupe Budvanska rivijera trgovalo se u iznosu od 19.955.171 eura. Slijede trgovine akcijama Trenda za 5.071.250, Crnogorskog telekoma 4.084.348, BBM-a 3.187.018 i CGES-a 2.457.332 eura”, naveo je Maksimović.
Do kraja godine on očekuje završetak uspješne javne primarne prodaje obveznica Hipotekarne banke, čime će Montenegroberza uspjeti da nakon 2009. ostvari trocifreni milionski iznos prometa.
„Finansijsko izvještavanje kompanija iz godine u godinu je kvalitetnije i preciznije. Tokom 2015. očekujemo da će doći do emitovanja novih hartija“, istakao je Maksimović.
Direktor društva Prima, koje upravlja HLT-om, Vitomir Joksimović kaže da prilike na tržištu pokazuju izvjesne naznake oporavka, ali to opet treba uzeti s oprezom s obzirom na to da je većina prometa rezultat “manje više ugovorenih transakcija, i ne čisto berzanskih odnosa ponude i tražnje”.
“Zahvaljujući ulozi regulatora, pa i samog zakonodavca, neselektivno prepisivanje zakonskih rješenja iz regiona i EU, dovelo je do toga da postoji manje više stanje koje se može nazvati konfuznim… Takva regulativa je već posle nepune dvije godine primjene Zakona o investicionim fondovima dovela do saznanja da je nužna izmjena ovog zakona i na njemu zasnovanih podzakonskih akata”, kazao je Joksimović.
Poništavanje transakcija, nemogućnost najvećih akcionara da uđu u organe upravljanja društva u kojem su vlasnici i nedoslednost u primjeni postojećih propisa usljed “viših” interesa su, kako ističe Joksimović, elementi koji obeshrabruju ozbiljne investitore.
Jeličić: Tržište u CG dobro, rast će zavisiti od rezultata firmi
Regionalni investitor iz Splita Miroslav Jeličić kaže za “Vijesti” da je najveće razočaranje hrvatsko trzište kapitala, a razlozi se mogu tražiti u makroekonomskoj politici koju sprovodi Vlada.
“Slovenija je nakon restrukturiranja banaka i kao članica EU doživjela oporavak na talasu rasta u EU. Nemojmo zaboraviti da su svjetski indeksi na istorijskim maksimumima. Makroekonomski okviri Crne Gore su u poređenju s regijom odlični”, smatra Jeličić, dodajući da je to doprinijelo da bude vodeća zemlja u regiji po rastu.
On je dodao da je šteta što su nestale nekad velike kompanije poput KAP-a, Rudnika boksita i što se veliki dio akcija privatizovanih fondova, koji su se u transformaciji, pretvorili u otvorene fondove.
“Rast tržišta će dalje zavisiti od rezultata kompanija. Finansijsko izvještavanje je odlično i napravljen je ogroman iskorak”, rekao je Jeličić.
Američki investitori na berzi uložili 23,5 miliona, problem što je upis vlasništva trajao 10 mjeseci
Broker Bull and Beara Aco Jovović kaže da je rast na berzi najvećim dijelom posljedica priliva stranog kapitala, prije svega, ulaganja američkih investitora. Tu je Stratex Group koja je u akcije Budvanske rivijere uložila više od 16 miliona, ali i investicioni fondovi Kingstown, Newtyn i Frontaura koji su uložili oko 7,5 miliona u preuzimanje većinskog paketa u fondu Trend.
Najatraktivnije i najlikvidnije akcije, kako je objasnio, su većinski državna energetska kompanija CGES i Telekom koji, uprkos krizi i otežanim uslovima poslovanja, bilježe odlične rezultate, rast profita u odnosu na prethodnu godinu i dijele svojim akcionarima dividendu.
Na pitanje “Vijesti” da li će problemi američkih fondova da u Crnoj Gori na vrijeme ostvare puno vlasništvo nad imovinom, koju su kupili u fondu Trend, uticati na dalju investicionu klimu na berzi, Jovović je odgovorio:
“Ako nekom ko je uložio 7,5 miliona i kupio većinski paket akcija u fondu ili akcionarskom društvu 10 mjeseci treba da preuzme upravljanje nad njim ili je loš sistem ili administracija ne radi svoj posao u zakonskim rokovima. Takve pojave i problem utiču na cjelokupnu investicionu klimu u zemlji, ne samo na berzi”, dodao je Jovović.
Bonus video:
