Đorđević: Crna Gora može biti uzor ako razum prevlada

“Međutim, ako država pokazuje nemoć da se odupre onim pojedincima i organizacijama koje se opiru bilo kakvoj gradnji, u ime nekih navodnih ekoloških ciljeva, tada će, na žalost svih nas, Crna Gora biti elektroenergetski zavisna zemlja, sa svim veoma lošim posljedicama po ukupan razvoj”, tvrdi Đorđević
8 komentar(a)
Hidroelektrana, Foto: Shutterstock
Hidroelektrana, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 15.11.2014. 14:09h

Crna Gora bi, sa svojim izuzetnim vodnim potencijalima, mogla ubrzo da postane jedna od najuzornijih država Evrope, ukoliko razum napokon preovlada, ocijenio je ekspert za hidroenergetiku, Branislav Đorđević.

„Ako se neki ljudi i organizacije iz 19. vijeka vrate u 21. vijek i ako shvatimo da su glavne poluge razvoja upravo u mudrom korišćenju vlastitih potencijala, ne ugrožavajući okruženje, onda bi Crna Gora bila u stanju da najveći dio svojih potreba za električnom energijom zadovoljava iz vlastitih obnovljivih izvora”, rekao je Đorđević.

On je, u intervjuu za list Elektroprivreda, saopštio da ne vidi nikakvu respektabilnu energetsku budućnost Crne Gore, ako djelovanje destruktivnih uticaja koji se protive izgradnji hidroenergetskih objekata bude i dalje začuđujuće uspješno.

Prema riječima Đorđevića, u slučaju da se Crna Gora okrene razvoju smisleno, oslanjajući se na respektabilne vodne potencijale i ako primijeni pravilo da su projekti u oblasti voda uvijek najbolji razvojni projekti, koji cijelu zemlju izvlače iz krize i stagnacije i penju je na višu orbitu razvoja, tada će njena enegetska budućnost biti veoma dobra, odnosno uzorna.

“Međutim, ako država pokazuje nemoć da se odupre onim pojedincima i organizacijama koje se opiru bilo kakvoj gradnji, u ime nekih navodnih ekoloških ciljeva, tada će, na žalost svih nas, Crna Gora biti elektroenergetski zavisna zemlja, sa svim veoma lošim posljedicama po ukupan razvoj”, tvrdi Đorđević.

On je naveo da su svi projekti u oblasti voda integralni, višenamjenski, sa čitavom lepezom ciljeva - energetskih, ekonomsko-razvojnih, vodoprivrednih, socijalnih, ekoloških, urbanih, saobraćajnih i kulturoloških.

“Međutim, mi i dalje projekte krstimo samo kao hidroenergetske, što je strateška greška, a o brojnim drugim ciljevima uopšte ne govorimo, niti to blagovremeno jasno prikazujemo javnosti, već prepuštamo raznim neformalnim grupama, nevladinim organizacijama (NVO) i pojedincima, da zbog nekih sebičnih interesa gomilom neistina i izmišljotina ocrne projekat i stvore negativan naboj u javnosti koji jako otežava, ili čak i onemogućava njegovu realizaciju”, kazao je Đorđević.

On je soapštio da je tako propao projekat hidroelektrane (HE) Buk Bijela, koji bi, kako je ocijenio, bio izvanredan, ne samo energetski i razvojno, već i sa ekološkog i turističkog stanovišta.

“Taj projekat je propao, nažalost, jer je javnosti prezentiran veoma jednostrano, samo kao HE Buk Bijela, a on je imao veoma široku paletu ciljeva, ne samo ekonomsko-razvojnih, već i ekoloških i turističkih”, naveo je Đorđević.

On tvrdi da bi, da je biznismen, tražio koncesiju za cio potez Lima u Crnoj Gori.

“Siguran sam da bih odlično prošao. Odlično bi prošli i svi drugi u Polimlju, jer bi se uredila cijela dolina i urbano i saobraćajno”, rekao je Đorđević.

On je, govoreći o akumulacijama i njihovom značaju, kazao da njihov značaj znaju svi u svijetu i da su ih dobro uređene zemlje izgradile gdje god su mogle.

Prema riječima Đorđevića, za državu je dobro da ima akumulacije sa sezonskim, ali i sa manjim regulisanjem.

“To su u svijetu davno svi shvatili jedino se na ovim nesrećnim prostorima, onemogućava njihovo građenje, čim se pomenu”, dodao je Đorđević.

Da bi se vodama upravljalo, kako je kazao, treba imati što više akumulacija i to i onih sa sezonskim regulisanjem, koje mogu da ublažavaju povodnje, a značajno povećavaju protoke u malovodnim periodima.

“Eto, to je suština nesporazuma sa brojnim dosta glasnim, često i agresivnim pojedincima i NVO, koji ne shvataju tu elementarnu stratešku činjenicu da sada čovjek upravljanjem vodama treba da spasava i zaštiti ekosisteme i omogući njihov razvoj”, saopštio je Đorđević.

On je ocijenio da planirani integralni sistemi na Tari, Pivi, ali i na drugim rijekama, posebno na Morači, imaju vrlo široke lepeze ciljeva, uključujući tu i veoma značajne ekološke i turističke ciljeve.

“Tretirani na taj način, oni predstavljaju, u to sam potpuno uvjeren, najveće i najpouzdanije razvojne projekte Crne Gore”, naveo je Đorđević.

Kada je u pitanju alternativna energija, on je poručio da je ključna zabluda upravo u nametnutoj floskuli da su sve alternativne energije obnovljive i ekološki čiste.

“Zato je moj savjet da Crna Gora na to gleda trezveno, bez brzopletog zalijetanja, ne dopuštajući bjelosvetskim mešetarima da zaposjedaju travnate padine Sinjajevine ili Durmitora solarnim panelima, bez vjetro parkova na grebenima iznad Budve i iznad Bosače na Durmitoru”, rekao je Đorđević.

Crna Gora, ka ko je dodao, treba da pažljivo i visokoprofesionalno vaga šta se takvim izvorima dobija, a šta se gubi.

“Dobronamjerno upozoravam ljude koji u Crnoj Gori donose odluke o takozvanim alternativnim izvorima energije da budu jako oprezni, pa žljivo analiziraju i energetske učinke i stvarne uticaje takvih objekata na okruženje”, poručio je Đorđević.

On je zaključio da je posebno važno da se spriječi građenje malih hidroelektrana (MHE) na potezima rijeka na kojima one, kada ih tamo izgrade, onemogućavaju građenje velikih, rentabilnijih postrojenja, onih koja se mogu mnogo bolje uklopiti u okruženje.

Bonus video: