Irski biznismen: Oteli mi imovinu, ministar mi je tražio mito

Na optužbe Megvajera, koji se žalio predsjedniku države, Gvozdenović odgovara: Prljavo i lažno podmetanje bez dokaza
38463 pregleda 58 komentar(a)
Gvozdenović, Foto: Savo Prelević
Gvozdenović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 27.01.2019. 16:31h

Irski biznismen Luis Megvajer je rekao za “Vijesti” da smatra da u Crnoj Gori djeluje “organizovana stečajna mafija i sprega povezanih stranih i domaćih biznismena, advokata i političara”, koja mu je “nanijela štetu od najmanje 12,4 miliona eura”.

Megvajer tvrdi da mu je bivši ministar crnogorske Vlade Branimir Gvozdenović svojevremeno “tražio dva miliona eura mita da bi završili njegove probleme u državi”.

Najavio je i da će o svemu što mu se desilo u Crnoj Gori obavijestiti međunarodnu javnost i pred međunarodnim sudovima zatražiti odštetu.

Megvajer je bio osnivač nekoliko kompanija u Crnoj Gori koje su na tenderima kupile vrijedne nekretnine u Kotoru - hotel „Fjord“, kompleks URC i upravnu zgradu Jugooceanije, kao i privatno zemljište u Kolašinu koje se kasnije, kako kaže, zbog mahinacija prodavca u katastru, pokazalo da je državno. Tvrdi da ga je njegov nekadašnji partner, irski bankar Majk Fingleton sa kojim je poslovao u Crnoj Gori, prevario i istisnuo ga iz posla sa vrijednim nekretninama koje su u međuvremenu preprodate i dobile nove vlasnike.

Kao članove, kako on to naziva, „organizovane kriminalne grupe koja mu je otela imovinu” pored Fingletona, Megvajer navodi i turskog biznismena Habiba Cem Bahadira, američkog biznismena porijeklom iz bivšeg SSSR-a Neila Emilfarba, podgoričkog advokata Dragana Prelevića, nekolicinu sudija u Crnoj Gori, dugogodišnjeg ministra u Vladi i aktuelnog potpredsjednika Skupštine Crne Gore Branimira Gvozdenovića (DPS).

U pismima koje je decembra prošle godine uputio kabinetu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, a koje „Vijesti“ posjeduju, Megvajer je Đukanovića pozvao da interveniše kako bi se njegovi problemi u Crnoj Gori riješili na legalan način i njemu vratila imovina ili se obeštetio za već preprodate nekretnine.

Megvajer naglašava da su njegovi advokati već podnijeli 22 krivične prijave protiv više lica u Crnoj Gori, uključujuči i bivšeg premijera Igora Lukšića, ali da „iako nijedna od tih prijava nije odbačena, Tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo (SPP) po njima ništa ne preduzimaju”.

SDT: Izviđaj u tom predmetu

Vrhovno državno tužilaštvo nije odgovorilo na pitanja “Vijesti” u vezi toga šta su do sada preduzeli povodom Megvajerovih optužbi i krivičnih prijava koje im je podnosio, te da li i šta su preduzimali da istraže osnovanost njegovih prozivki bivšeg ministra Gvozdenovića za navodno traženje milionskog mita.

“Nema nijedan predmet u kojem mi ne radimo. Dakle, ako je Megvajer podnio prijavu, mi utvrđujemo da li u radnjama odnosno u događaju nekom ima obilježja krivičnog djela. Prvo se utvrđuje da li postoji događaj koji je u spoljnjem svijetu proizveo društveno opasne radnje koje su označene kao krivično djelo. Kad se to utvrdi, onda se preduzimaju radnje. U tom predmetu se vodi izviđaj, pa ćemo vidjeti što ćemo”, odgovor je specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića“Vijestima” na konferenciji za novinare u petak.

”Sestra predsjednika države bila advokat Megvajera”

„Ne mogu više ni trenutka trpjeti kriminalna djela protiv mene. Vjerovao sam vam toliko da sam sav svoj novac uložio u vašu zemlju i sada sam finansijski uništen. Uništena su i sva moja ljudska prava kao građanina jedne od država članica EU. Moja imovina u Crnoj Gori je pokradena i sva prava pogažena, a tužilaštvo nije uradilo ništa da riješi i procesuira kriminal koji je počinjen prema meni, mojoj porodici i mojim kompanijama“, piše i u pismu koje je Megvajer uputio Đukanoviću.

Megvajer lidera DPS podsjeća da su se po njegovom dolasku u Crnu Goru početkom 2004. godine njih dvojica više puta sretali i da je Megvajer „odmah kao svog prvog advokata u Crnoj Gori angažovao Anu Đukanović (tada Kolarević) koja je od samog starta bila upoznata sa svim aktivnostima njegovih kompanija“.

Megvajer podsjeća da je njegova crnogorska kompanija United Entertainment Partners Montenegro (UEP) 2015. uvedena u stečaj zbog duga od 2.000 eura, „iako smo mi taj iznos odmah uplatili na račun suda, ali je Privredni sud to odbacio i nastavio sa stečajem“.

Preko UEP-a u stečaju, kaže Megvajer, njegov dotadašnji partner Fingleton mu je oduzeo i obezvrijedio njegov udio od 25 odsto u preduzeću New Fjord Development koje je kupilo hotel „Fjord“ i na njegovom mjestu namjeravalo sagraditi novi hotel.

Fingleton je kaže Megvajer, „kriminalnim aktivnostima obezvrijedio moj udio“ i onda čitavu lokaciju bez njegovog i znanja stečajnog upravnika UEP-a, prodao Bahadiru koji je, ističe, Fingletonu „pomagao u ovim aktivnostima i finansirao ih“.

Na ovaj način Megvajer je po sopstvenoj računici oštećen za najmanje 4,5 miliona eura. U Bahadirovim rukama u međuvremenu je po istom receptu završila i bivša upravna zgrada Jugooecanije, a koju je prethodno kupila kompanija Kotor Palace gdje je Megvajerov UEP u stečaju imao 30 odsto udjela.

„To je urađeno preko Neila Emilfarba i njegove firme Stratex i advokata Prelevića. Oduzimanjem mog udjela u ovoj nekretnini oštećen sam za dodatnih oko 3,3 miliona eura“, piše Megvajer Đukanoviću dodajući da su “Emilfarb i Prelević na sličan način došli i do treće njegove vrijedne lokacije u Kotoru – nekadašnjeg URC-a, kojeg je onda Stratex preprodao nekim ruskim biznismenima čija je baza u Tivtu”.

Oduzimanjem te imovine Megvajer je pretrpio štetu od 3,5 miliona eura, a u novembru 2018. godine uvedena je u stečaj još jedna njegova kompanija u Crnoj Gori – Kolašin Palace Resort. Preko nje je 2007. za 1,1 milion eura kupio veliku zemlju u Kolašinu ali je, tvrdi, do današnjeg dana nije dobio u posjed.

Prijeti procesima u inostranstvu

„Ukratko, nekretnine na tri lokacije koje su ukradene od UEP-a vrijednosti su najmanje 12,4 miliona eura. To je oteto mojoj kompaniji koju je u stečaj otjerao moj bivši advokat Prelević, a koji je zajedno sa Emilfarbom prepoznao priliku da napadne moju imovinu u trenutku kada sam bio u lošoj poziciji.

Kada je vidio da Prelević i Emilfarb u tome uspijevaju i prolaze nekažnjeno, isto je učinio i moj bivši partner Fingleton sa Bahadirom za lokaciju hotela „Fjord“ u Kotoru“, navodi Megvajer i tvrdi da je podnio 22 krivične prijave protiv aktera nezakonitih radnji što su rezultirale poharom njegove imovine, ali da Tužilaštvo do sada nije ništa tim povodom preduzelo.

„Sreo sam se sa zamjenicom specijalnog državnog tužioca koja mi je rekla da su postupci Emilfarbra, Prelevića i Fingletona bili 100 odsto kriminalni, te da mi se imovina mora vratiti, ali ona i njen tim ipak ništa nisu po tom pitanju uradili. U tužilaštvu mi je rečeno da je organizovana kriminalna grupa veća nego što su i oni očekivali, te da će im trebati još vremena prije nego što pripreme i procesuiraju sve.

Od tada se ništa nije dogodilo, a moja imovina u Kotoru je već preprodata“, navodi Megvajer.

On je apelovao na Đukanovića da iskoristi autoritet funkcije predsjednika države i utiče na nadležne sudske i tužilačke organe da što prije zakonito riješe ovaj slučaj.

„Ja samo želim miroljubiv izlazak iz cijelog ovog haosa, okruženja kriminalaca i njihovih aktivnosti. Nadam se da uz intervenciju iz vašeg kabineta, rješenje može biti nađeno. U protivnom sve ovo će biti izneseno u javnost i ostati pod njenom pažnjom sve dok se slučaj zakonski ne riješi. Napominjem da tužioci već imaju sve dokaze koje im trebaju i ako budu željeli postupati po njima, mislim da se sve ovo može vrlo brzo riješiti“, piše u pismu.

Megvajer je zaprijetio da će ako nadležni crnogorski državni organi i dalje budu zatvarali oči pred njegovim optužbama, pokrenuti sudske procese u inostranstvu i strane medije, zvaničnike država članica EU i samu EU u Briselu obavijestiti o svim detaljima „toga kakav strašan korupcionaški sistem postoji u Crnoj Gori“.

”Odbio sam da dam dva miliona”

Dan nakon što je pisao Đukanoviću, Megvajer je obaviješten da je Upravni sud na zatvorenoj sjenici kojoj nije prisustvovao njegov advokat, odlučio da UEP-u ne vrati 25 odsto dionica na lokaciji Fjord. Isti sud prethodno je dva puta donosio presudu da se te dionice vrate Megvajeru. Megvajer kaže da će se žaliti Vrhovnom sudu od koga očekuje pravdu jer je Upravni sud donio „nezakonitu odluku, potpuno ignorišući dvije prethodne svoje presude u njegovu korsit u ovom slučaju“.

„Ovo je još jedan nevjerovatan zločin protiv mene i on pokazuje korupciju na najvišem nivou u crnogorskom pravosuđu koje, sudeći treći put u istoj stvari i kojoj su prethodna dva puta prepoznali i sankcionisali nezakonitosti, sada donosi sasvim suprotnu odluku. Ovo je otišlo van svake kontrole i pokazuje sistem koji je korumpiran do srži i koji mora biti zaustavljen uz primjenu adekvatnih mjera. Vidim da ovo traje od dana kada sam odbio zahtjev ministra Branimira Gvozdenovića da mu dam dva miliona eura mita da bi mi, kako je kazao, obezbijedio odgovarajuću plansku dokumentaciju, podršku i „zaštitu“ za mene, moju kompaniju i imovinu u Kotoru. Odbio sam ga rekavši mu da nikada u životu nikome nisam dao mito, niti sam spreman da to ikada učinim. Od tog dana sve u Crnoj Gori je krenulo protiv mene“, tvrdi Megvajer u pismu.

Slao je više puta urgencije da dobije odgovor od predsjednika Đukanovića. Megvajer tvrdi da je 24. decembra dobio mejl od Đukanovićevog šefa kabineta Miodraga Radovića u kome ga ovaj obavještava da „nakon analize, mogu reći da institucija Predsjednika Crne Gore i sam predsjednik, nemaju nikakvu nadležnost u ovom slučaju“.

„Sudska vlast je potpuno nezavisna od ostalih grana vlasti u državi i svako eventualno miješanje u njenu nadležnost je strogo zabranjeno“, poručio je Radović Megvajeru, preporučujući mu da se obrati Sudskom savjetu Crne Gore i ambasadi Irske.

Đukanovićev kabinet: Nijesmo nadležni

Iz kabineta Đukanovića „Vijestima“ je saopšteno da su primili obraćanje Megvajera i da je “nakon uvida u isto, konstatovano da ne postoji nadležnost institucije Predsjednika, a stranka je poučena na mogućnosti i upućena na obraćanje nadležnim organima sudske vlasti.”

“Stranka je u dva navrata informisana o navedenom od strane Kabineta predsjednika”, piše u dopisu Radovića.

Nije odgovoreno na pitanje da li je Đukanović o Megvajerovim tvrdnjama službeno informisao policiju ili tužilaštvo, a posebno da li je išta preduzeo u vezi ozbiljnih optužbi na račun visokog državnog funkcionera – bivšeg ministra Branimira Gvozdenovića, za navodno traženje milionskog mita.

Nema konflikta, niti sam htio da poslužim da gura firme lažno u stečaj

Prelević je za “Vijesti” istakao da nikada nije imao konflikt interesa kada je kao pravni zastupnik radio i za Megvajera i za Emilfarba. Na pitanje kako je došlo do toga da prestane sarađivati sa Megvajerom, a počne raditi sa Emilfarbom na nekretninama Jugooceanije i URC-a koje su prethodno bile u suvlasništvu Megvajera, Prelević je kazao da su “njegova dva klijenta odlučila da trguju među sobom”

“Emilfarb je kupio od Menolly Homes firmu koja je bila većinski vlasnik. Nikada nismo imali konflikt interesa”, podvukao je podgorički advokat.

On je negirao Megvajerovu tvrdnju da je sa Emilfarbom “napao” njegovu imovinu u Kotoru u trenutku kada je ovaj bio u lošoj finansijskoj poziciji.

“Emilfarb je kupio većinski paket. Ko je koga napao? Problem Megvajera sa mnom je što sam mu zasmetao da gurne ove firme u lažne stečajne postupke i dokopa se imovine u bescijenje”, tvrdi Prelević.

On je kao “apsolutnu kretenastu laž” odbacio Megvajerove tvrdnje da mu je svojevremeno navodno rekao da je za strane investitore koji žele poslovati u Crnoj Gori bitno „da na svojoj strani imaju predsjednika DPS Mila Đukanovića i da im onda niko ništa ne može, uključujući ni Tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo“.

Emilfarb ne odgovara, Bahadir: Sve je laž

Na molbu “Vijesti” da odgovori na Megvajerove optužbe na njegov račun nije odgovorio ni Emilfarb. Advokat Prelević kazao je da Megvajer sa sličnim optužbama izlazi već drugi ili treći put i da su “Tužilaštvo i policija već to provjeravali, a sudovi u desetak različitih sporova odbili njegove zahtjeve”.

“Sva ta lažna prijavljivanja i neosnovane tužbe su imale za cilj da Emilfarba kao većinskog vlasnika Megvajer primora da mu nešto plati bez ikakvog osnova. Čisti reket”, kazao je Prelević.

Fingleton je “Vijestima” rekao da “ne zna za optužbe” koje je protiv njega iznio Megvajer, ali nakon što su mu proslijedili njegova pisma Đukanoviću, više se nije javljao da ih prokomentariše, iako je obećao da će to uraditi “kada bude siguran da ih potpuno razumije”.

“Sve je to apsolutna laž. Megvajer koga ja nikad u životu nisma sreo, tužio je prije oko godinu i po našu kompaniju Boka Bay Investment pred Privrednim sudom u Crnoj Gori. Nakon skoro godinu dana trajanja postupka, sud je kao neosnovane odbacio Megvajerove tvrdnje i optužbe”, kazao je “Vijestima” aktuelni vlasnik lokacija Fjord i Jugooceanija u Kotoru, turski biznismen Habib Cem Bahadir.

Istakao je da njegov advokatski tim razumatra mogućnost podizanja krivičnih prijava protiv Megvajera “zbog ozbiljnih prijetnji koje mi je uputio u mejlovima”. Upitan da prokomentariše Megvajerove tvrdnje da je upravo on osmislio i finansirao Fingletonove postupke kako bi ovaj izbacio Megvajera iz zajedničke firme sa kojom su kupili Fjord, Bahadir je kazao da se on lično nikad nije sreo ni sa Fingletonom.

“Moji advokati iz Ženeve su ugovorili posao sa advokatima Fingletona. Kupovina hotela Fjord je odrađena potpuno u skladu sa crnogorskim zakonima. Ne znam ništa o navodnom obezvređivanju akcija UEP-a, niti razumijem kako bih ja mogao finansirati tako nešto”, naveo je Bahadir.

Gvozdenović: Prljavo i lažno podmetanje bez dokaza

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović „Vijestima“ je kazao da nije upoznat sa optužbama na njegov račun u Megvajerovom pismu predsjedniku države.

„Ako su vaši navodi tačni i takva skandalozna optužba zaista postoji (bilo da se radi o usmenoj ili pisanoj konverzaciji), predmetnu optužbu smatram krajnje prljavim i lažnim podmetanjem sa namjerom diskreditacije moje ličnosti, diskreditacije mojih saradnika i ministarstva kojim sam koordinirao. Prirodno je da onaj koji optužuje, svoju optužbu predoči nadležnim državnim organima, odnosno tužilaštvu i sudu. U takvoj situaciji, onaj koji optužuje imao bi i obavezu i mogućnost da dokazima potkrijepi optužbu, ali i da se suoči sa posljedicama klevete i iznošenja laži kojima pokušava da diskredituje moju ličnost i kredibilitet mojih saradnika i ministarstva koje sam vodio”, kazao je Gvozdenović.

On je dodao da “činjenica da autor navodnih optužbi nije koristio institucionalne mogućnosti, potvrđuje u kojoj mjeri je sama eventualna optužba lažna, skandalozna i skaredna.”

Bonus video: