ZA BOLJU KONTROLU

On-line sistem nadzora u oblasti igara na sreću bi smanjio sivu zonu

Uspostavljanje sistema on-line nadzora predviđeno je Predlogom izmjena i dopuna Zakona i igrama na sreću koji je u skupštinskoj proceduri
0 komentar(a)
Kockanje, Foto: Shutterstock
Kockanje, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 17.02.2019. 04:26h

Uvođenje on-line sistema nadzora u oblasti igara na sreću poboljšalo bi kontrolu i stvorilo bolje uslove za njihovo priređivanje, ocijenio je direktor Uprave za igre na sreću, Marko Ćulafić.

Prema njegovim riječina, on-line sistem nadzora takođe bi smanjio sivu zonu u oblasti igara na sreću.

"Samo je novim zakonom moguće uspostaviti on-line kontrolu priređivača igara na sreću, iz razloga što važećim Zakonom nijesu obuhvaćeni svi segmenti igara na sreću i pitanje ko i kako će vršiti sertifikaciju opreme i softvera o tačnosti podataka”, rekao je Ćulafić agenciji Mina-business.

Uspostavljanje sistema on-line nadzora predviđeno je Predlogom izmjena i dopuna Zakona i igrama na sreću koji je u skupštinskoj proceduri.

On-line sistem kontrole priređivača igara na sreću biće povjeren Upravi za igre na sreću.

Ćulafić je podsjetio da je donošenjem Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave utvrđeno da nadzor nad zakonitošću i cjelishodnošću Uprave za igre na sreću obavlja Ministarstvo finansija, kao i da je Uprava organ u sastavu Ministarstva finansija.

Shodno navedenom, kako je kazao, Ministarstvo finansija za Upravu sprovodi postupak javnih nabavki za on-line nadzor priređivača igara na sreću.

Na pitanje koje su sada zakonske mogućnosti Uprave za igru na sreću kao regulatora da utiče na sveukupna dešavanja i tržište igara na sreću, Ćulafić je odgovorio da su vrlo male.

“Nažalost, vrlo male. Sistem i politika igara na sreću spadaju u nadležnost Ministarstva finansija, a kontrolu priređivača igara na sreću i nadzor nad sprovođenjem ovog Zakona obavlja Uprava za inspekcijske poslove”, naveo je Ćulafić.

On smatra da treba definisati stvarni državni interes i, u tom okviru, uslove za priređivanje igara na sreću vodeći računa o svim učesnicima.

“Osim toga, Zakon o igrama na sreću treba usaglasiti i sa direktivama Evropske unije koje se direktno ili indirektno odnose na igre na sreću, kako bi se ova industrija približila dominantnim evropskim standardima, kojima su imanentni zahtjevi za odgovornom igrom i minimiziranje negativnog uticaja igara na sreću”, kazao je Ćulafić.

Prema njegovim riječima, problemi sa kojima se Uprava za igru na sreću suočavala u prethodnim godinama nastupili su zato što pojedina značajna pitanja nijesu Zakonom regulisana, dok su druga djelimično regulisana ili potpuno prevaziđena u mnogim segmentima i ne prate kretanja u industriji igara na sreću.

“Jasna strategija razvoja kockanja mora da sadrži jasne ciljeve razvoja ove industrije, ciljeve javnog poretka i socijalne politike vezane za kockanje, mjere u okviru politike zaštite potrošača i omladine sporta, pranja novca kao i okvirne mjere borbe protiv bolesti zavisnosti od kockanja”, poručio je Ćulafić.

On smatra da je Predlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću koji je Vlada povukla iz skupštinske procedure prošle godine imao dobra rješenja, koja nijesu prihvaćena. Ministarstvo finansija je nakon toga formiralo radnu grupu za izradu nacrta Zakona o igrama na sreću.

“Iako ne postoje uniformne norme i deklaracije u Evropi i svijetu, ipak postoji međunarodna praksa i standardi, koje će, sasvim izvjesno, zemlje koje razvijaju ovu industriju harmonizovati, pogotovo u dijelu internet priređivanja igara na sreću, uz procjenu je da je preko 70 odsto igara na sreću putem interneta u sivoj ili nelegalnoj zoni”, naveo je Ćulafić.

On je podsjetio da predlozi Evropske komisije i drugih relevantnih međunarodnih subjekata ukazuju na neophodnost detaljnijeg regulisanja ove oblasti.

“Odgovorno priređivanje bi značilo nove obaveze na strani države, ali i na strani priređivača. Detaljnije, lica koja su zaposlena kod priređivača bi morala da imaju određena znanja koja bi im pomogla da primijete problem sa kockanjem kod igrača i da djeluju u skladu sa tim”, kazao je Ćulafić.

Takođe, kako je dodao, prostori u kojima se priređuju igre na sreću će morati da posjeduju postere i flajere sa upozorenjima o potencijalnim štetnim posljedicama igranja igara na sreću, kao i brojeve telefona organizacija koje se bave problemom zavisnosti od kockanja.

Zatim, Zakon bi, kako je naveo, morao da propisuje strožija i preciznija pravila vezana za internet klađenje, posebno vezano za sigurnost igrača kao i strožiju kontrolu igrača.

“Zakon bi mogao i da sadrži opciju (ili podzakonski akti) samoisključenja, kao vid protiv patološkog kockanja. Samoisključenje je opcija kojom igrač može zahtijevati da mu se ograniči broj uplata, visina uplata ili da mu se potpuno zabrani da učestvuje u igrama na sreću”, objasnio je Ćulafić.

Prema njegovim riječima, tokom posljednjih godina zabilježena je ekspanzija igara na sreću, uvođenje novih vrsta igara, globalni kanali distribucije, davanjem visoko motivacionih dobitaka, povećanjem broja lokacija za priređivanje igara na sreću povećala se sve ukupna dostupnost igara.

“Stoga je evidentan i porast prihoda od igara na sreću, tako da će ove godine prihod od igara na sreću dostići cifru od osam do devet miliona EUR”, saopštio je Ćulafić.

Ostvareni prihod od koncesionih naknada za priređivanje igara na sreću u prvih devet mjeseci, kako je dodao, iznosi oko 6,13 miliona EUR, što je 55,8 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Od ukupnog prihoda od koncesija, na kladionice se odnosi 49 odsto, automate 23 odsto, terminale devet odsto, kazina 13 odsto, lutrije i internet kladionice po tri odsto, nagradne igre 0,4odsto i tombolu 0,2 odsto.

Od ukupnog broja objekata u kojima se priređuju kladioničke igre na sreću, samo je u Podgorici 190 kladionica, 23 terminala, 38 automat klubova (497 automata, 28 elektronskih ruleta sa 179 uplatnih mjesta)

Prema podacima Uprave za igre na sreću na dan 24. oktobar kladioničke igre na sreću se priređuju u 498 objekata (kladionice) i na 108 terminala.

Igre na sreću na automatima se priređuju u 130 klubova na oko 1,44 hiljade automata i 103 ruleta sa 663 uplatna mjesta. U Crnoj Gori četiri privredna društva priređuju igre u šest kazina, a tombola zatvorenog tipa se priređuje u deset objekata.

Pravo priređivanja igara na sreću putem interneta trenutno posjeduju tri preduzeća.

Od ukupnog broja objekata u kojima se priređuju kladioničke igre na sreću, samo je u Podgorici 190 kladionica, 23 terminala, 38 automat klubova (497 automata, 28 elektronskih ruleta sa 179 uplatnih mjesta).

Javni interes u oblasti priređivanja igara na sreću, naročito se, kako je kazao Ćulafić, ogleda u obezbjeđivanju sredstava za zadovoljenje potreba u oblasti socijalno - humanitarnih djelatnosti, zaštiti mentalnog zdravlja, za programske aktivnosti omladine i druge namjene određene ovim zakonom.

“Značajno je istaći neophodnost usklađivanja propisa u oblasti igara na sreću sa socijalno-ekonomskim i drugim prilikama i otklanjanja negativnog dejstva igara na sreću, izbjegavanja rizika od kriminala kao i zaštite od obmana učesnika u igrama na sreću. Znamo da temelji evropskog prava, obrazloženi u stavovima Briselskog bijelog papira, počivaju na ciljevima javnog interesa i socijalnog momenta u ovoj oblasti”, rekao je Ćulafić.

Gotovo sedam miliona Evropljana se svakodnevno kocka na internetu, u nekim državama članicama EU stope zavisnosti dostižu dva odsto populacije

Igre na sreću, kako je dodao, treba tretirati kao osetljivu uslugu koja, iako su po nomenklaturi djelatnosti svrstana u djelatnost zabave i rekreacije, nosi određene rizike (patološko kockanje,problem zavisnosti) i zato igre na sreću ne mogu biti tretirane kao ostale uslužne djelatnosti,već kao vrlo specifične usluge koje treba dobro regulisati.

Gotovo sedam miliona Evropljana se svakodnevno kocka na internetu, u nekim državama članicama EU stope zavisnosti dostižu dva odsto populacije.

“Računa se da patoloških zavisnika ima od 0,5 do jedan odsto punoljetne populacije, a tri puta više potencijalnih zavisnika. Kod nas se preko 50 odsto punoljetne populacije zabavlja raznim izazovima igračke industrije dok se aktivno kocka od 35 do 40 odsto punoljetne populacije”, naveo je Ćulafić.

Prema njegovim riječima, ne postoje neka egzaktna i naučna istraživanja u tom pogledu, ali je više nego očigledno da je sa ekspanzijom igranja povećana i svijest o „adektivnoj“ prirodi igara na sreću i o ozbiljnim posljedicama na finansijskom, psihološkom i socijalnom nivou u društvu.

“Kompulzivno kockanje, kockanje maloljetnika i zaštita igrača podložnih zavisnosti jesu ozbiljna pitanja. Zato svi akteri igara na sreću (država, priređivači i igrači) treba da preuzmu svoj dio odgovornost i zajedno pronađu najbolja rješenja u cilju otklanjanja negativnih posledica i rizika koje igre na sreću potencijalno imaju”, zaključio je Ćulafić.

Preporučujemo za Vas