O IZJEŠTAJU EK

Kostić: Problem je u spremnosti i sposobnosti da se nešto uradi

On smatra da je neophodna svijest o tome da se radi o dugoročnim problemima i da se promjene dešavaju sporo i postupno
1 komentar(a)
Vasilije Kostić, Foto: Arhiva Vijesti
Vasilije Kostić, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 17.02.2019. 07:35h

Problem Crne Gore nije u nedostatku znanja za određivanje prioriteta, već prije u spremnosti, odnosno sposobnosti da se to uradi, ocijenio je ekonomski analitičar, Vasilije Kostić.

“To ne znači da mislim da se i dosad nije radilo u pravcu na koji ukazuje Evropska komisija (EK), već da je to činjeno, nažalost, sa manje uspjeha od toga što bi svi željeli, a uspjeh je važan – ne i aktivnosti”, rekao je Kostić agenciji Mina-business komentarišući novi Izvještaj EK o napretku Crne Gore. On smatra da je neophodna svijest o tome da se radi o dugoročnim problemima i da se promjene dešavaju sporo i postupno.

Prema njegovim riječima, sugestije date u Izvještaju predstavljaju pomoć zemlji u koncipiranju dobre ekonomske politike i mogu puno značiti, ali, ipak, ne treba nekritički prihvatiti svako mišljenje i sud. “Ne treba nekritički prihvatati svako mišljenje i sud, jer bi bilo racionalno pretpostaviti da mi bolje znamo našu stvarnost od bilo koga drugog, a time i šta nam je činiti”, kazao je Kostić. On smatra da je najbitniji dio izvještaja EK, koji je objavljen ove sedmice, onaj koji govori o tome da i dalje ostaju ključni izazovi za održiv oporavak crnogorske ekonomije.

“Pri tome, vrlo važnim smatram što EK označava ključnim, osim izazova koje i Ministarstvo finansija, odnosno Vlada označava kao takve, a to su poboljšanje fiskalne stabilnosti, zajedno sa suzbijanjem visokog deficita tekućeg računa, i aspekt domaće tražnje”, rekao je Kostić. U izvještaju se, kako je podsjetio, navodi da domaća potražnja ostaje prigušena ograničenjima kreditnog rasta, visokom nezaposlenošću i padom zarada.

“Na to smo tokom prethodne i ove godine ukazivali u kontekstu da koncept oporavka ne može biti baziran samo na štednji, odnosno konsolidaciji javnih finansija, već da taj proces moraju pratiti i podsticajne mjere za povećanje tražnje, kako bi ekonomija dobila neophodnu dinamiku”, saopštio je Kostić. Prema njegovim riječima, važno je što se u izvještaju spominje slab rast javne i lične potrošnje u kontekstu koji sugeriše da njihova dinamika ne prati dinamiku oporavka.

“To je opet implicitno u prilog rečenom o značaju podsticaja kroz javno trošenje, što ranije nije bio slučaj. Na taj način više nije anatemisan svaki oblik javne potrošnje, kako se to moglo zaključiti ranije, već se očigledno mijenja ugao gledanja u korist gledišta o podsticajnim potencijalima javne potrošnje na ekonomski rast”, kazao je Kostić. U izvještaju EK je, između ostalog, ocijenjeno da crnogorsku ekonomiju karakteriše krhki oporavak usljed slabljenja domaće potražnje i visoke eksterne zavisnosti, dok rizici za održivi oporavak opstaju. Postignuta je, kako je navedeno, određena makroekonomska stabilnost i ekonomija se oporavila od recesije iz 2012. godine.

»Ipak, nekoliko izazova ometaju efikasnu raspodjelu resursa. Fiskalne neravnoteže traju, a domaća potražnja ostala je prigušena kako banke još ne igraju njihovu posredničku ulogu u ekonomiji. Uslovi na tržištu rada, kao i diverzifikacija i konkurentnost su još slabi, dok su ključne investicije još u početnoj fazi ili kasne«, rekli su iz EK.

Preporučujemo za Vas