Nikšićki rudari nakon zbora koji je održan u upravnoj zgradi, izašli su na Bulevar 13. jul i 10 minuta blokirali saobraćaj.
"Radnici su zabrinuti za svoju sudbinu i odlučili su se na ovakav potez da upozore nadležne institucije da se problemi u Rudnicima boksita hitno moraju rješavati", kazao je predsjednik Samostalnog sindikata Borisav Bojanović.
Osnovni zahtjev nikšićkih rudara je da se proizvodnja, koja je prekinuta 29. avgusta, nastavi jer to im je, kako kažu, i jedini spas od Biroa rada.
"Ključni problem je što Rudnik ne radi i pitanje je da li će ikada više početi da radi. Imamo neke informacije da je firma Neksan i dalje zainteresovana za kupovinu rude međutim, koliko sam shvatio, nema se razumijevanja u Ministarstvo finansija. Još jednom apelujemo na ministarstvo da neđe dogovor sa Neksanom kako bi se nastavila proizvodnja", rekao je Bojanović.
Pored nastavka proizvodnje, radnici traže povezivanje radnog staža od 2009. do uvođenja stečaja prema obračunatim, a ne umanjenim zaradama, isplatu otpremnina i pravo na otpremnine radnicima koji su pred penzijom.
"Tražićemo sastanak sa predsjednikom Privrednog suda u vezi spornih tačaka u Zakonu o stečaju. Tamo piše da se radni staž povezuje na osnovu minimalne cijene rada ali se ne kaže koja je to minimalna cijena rada. Rečeno nam je da se radi o minimalnoj cijeni zarade radnika, a ne o minimalcu na nivou republike što je velika razlika“, objasnio je Bojanović.
Dok je u državi minimalna cijena rada 193 eura, ona za nikšićke rudare iznosi oko 450 eura.
"Ponudili su nam kombinaciju socijalnog programa našeg starog, Željezarinog i radnika KAP-a. Traži se najpovoljnija varijanta a mi ćemo izabrati onu koja nama odgovara“, kazao je prvi čovjek Samostalnog sindikata.
Na zboru radnika njih 149 je potpisalo da preuzima odgovornost za blokadu Bulevara i da je to samo opomena da se situacija u Boksitima komplikuje i da se što prije mora riješiti.
Novo okupljanje rudara zakazano je za 29. septetmbar u 10 sati. Stečajna uprava Boksita je krajem maja potpisala šestomjesečni kupoprodajni ugovor sa Neksanom o isporuci 20.000 tona rude sa 15 odsto eventualnih odstupanja, za šta nikšićka firma plaća oko 410.000 eura.
Neksan je do sada rudu samo lagerovao, jer za istu nije obezbijedio kupca, tako da se na rampi Boksita nalazi oko 54.000 tona rude, koliko je proizvedeno za tromjesečni period. Proizvodnja u Boksitima, čija imovina se drugim oglasom prodaje po početnoj cijeni od 10,75 miliona eura, zaustavljena je 29.avgusta.
U novembru prošle godine u Boksitima je uveden stečaj na zahtjev Crnogorske komercijalne banke zbog duga od 1,59 miliona eura, a tri mjeseca kasnije proglašen je bankrot jer niko nije dostavio plan reorganizacije preduzeća. Ukupno prijavljenih potraživanja ima blizu 130 miliona eura.
Sudbina Boksita u rukama Odbora povjerilaca
Stečajni upravnik Zdravko Cicmil kazao je da će sjutra Odbor povjerilaca obavijestiti o situaciji u Boksitima i da će oni odlučiti šta dalje.
"Niko još nije dostavio ponudu za kupovinu rude ili imovine. U ovakvoj situaciji, kada skoro mjesec dana nema proizvodnje niti priliva sredstava, ne možemo nastaviti proizvodnju bez gubitaka, čime bi prekršili Zakon o stečaju. Vjerovatno ću biti prisiljen da radnicima prekinem radni odnos", kazao je Cicmil "Vijestima".
Davidović: Bez pomoći države Neksan ne može sam da pomogne Boksitima
Vlasnik Neksana Miodrag Davidović kazao je "Vijestima" da je zainteresovan da pomogne radnicima, ali da ta firma ne može nositi Boksite "sama na plećima".
"Bićemo poslednji koji ćemo ostaviti rudare, ali uslovi u kojima sada rade Boksiti su nemogući. Porezi koje trebaju Boksiti da plate nema ko da plati sem Neksan, koji mora prenijeti novac Boksitima da bi oni platili porez na lične dohotke, PDV i rentu, odnosno koncesiju“, kazao je Davidović.
Zbog situacije u kojoj se Boksiti nalaze vlasnik Neksana smatra da bi bilo pošteno da država pričeka sa naplatom poreza dok se ne proda legerovana ruda.
"Neksan ne traži da prolongira plaćanje poreza na časnu riječ već da založi imovinu po tržišnim cijenama i ukoliko Boksiti ne plate zakonom predviđene obaveze neka se država naplati od imovine koju će Neksan založiti“, poručio je Davidović.
Pored problema sa porezom Davidoviću smeta i visoka cijena željezničkog prevoza, kao i troškovi luke.
"Ako država obezbijedi realne cijene željezničkog prevoza i troškove luke na taj način bi Boksiti u dužem periodu obezbijedili egzistenciju za sebe i stvorili profit drugim zavisnim kompanijama. Po mom mišljenju ovo je model koji bi bio konstruktivan i za sva preduzeća koja se nalaze u sličnoj situaciji“, smatra Davidović.
Galerija
Bonus video:
