Crna lista: Državne kompanije duguju 40 miliona eura

Između ostalih, EPCG duguje 15,3 miliona, Rudnik uglja 14,6, Rudnici boksita 10,8, Radoje Dakić 8,7, Željezara 7,4, Montenegro airlines 6,6, Duvanski 5,8 miliona eura
5 komentar(a)
Ažurirano: 09.08.2014. 19:12h

Na vrhu crne liste dužnika su preduzeća u većinski državnom vlasništvu. Od 10 najvećih dužnika, polovina je u državnom vlasništvu i duguju gotovo 40 miliona eura.

Između ostalih, Elektroprivreda duguje 15,3 miliona, Rudnik uglja Pljevlja 14,6, Rudnici boksita Nikšić 10,8, Radoje Dakić 8,7, Željezara Nikšić 7,4, Montenegro airlines 6,6, Duvanski kombinat 5,8 miliona eura.

U Ministarstvu finansija kažu da sličnu praksu neplaćanja poreza i doprinosa imaju i opštine. Kako bi izašli na kraj sa neplatišama, od jeseni najavljuju oštriju borbu protiv ovakve prakse.

“To nije slučaj samo sa preduzećima, takav slučaj imamo i kod jedinica lokalne samouprave – da se isplaćuju plate, ali da se ne isplaćuju doprinosi i porezi. To se održava, prije svega, na prihode budžeta. Na taj način se krše i prava zaposlenih, a samo uvećanje poreskog duga dovodi preduzeća u hroničnu nelikvidnost”, kazao je za TV Vijesti Novo Radović ispred Ministarstva finansija.

Godinama u Uniji sindikata ukazuju na ovu praksu.

“To je greška koja je neoprostiva za sve nas u Crnoj Gori, pogotovo za vladu i za institucije i to je jedna anomalija kojoj moramo da stanemo na kraj”, kaže Srđa Keković iz Unije slobodnih poslodavaca, koji ističe da te pare završavaju u nečijem džepu.

Keković kaže i da se mora imati u vidu i ekonomska kriza.

“Kada je u pitanju poslovanje gdje vlasnik kompanije ne može rentabilno da posluje, u tom slučaju prihvatamo da Vlada da određeni grejs period, da pokuša da se kompanija spasi, ali ako ni u tom grejs periodu kompanija ne izađe iz problema, onda to već više nije biznis”.

Iz Demokratskog frona su predložili mjere koje bi trebalo da obuhvate neke od ovih problema – minimalna zarada bi trebalo da bude pola prosječne plate, krivično djelo bi bilo neisplaćivanje pune mjesečne zarade, a nadzor nad svima bi vršila Agencija za platni promet.

“Sve obaveze prema državi, poreze, takse, kazne.. sve to što je platni promet prema državi, nema razloga da država ne osnuje svoju Agenciju za platni promet”, smatra Nebojša Medojević, poslanik DF-a.

Od jeseni planiraju da predlože ove zakonske promjene parlamentu.

Upravo tada, od septembra, i u Ministarstvu finansija planiraju mjere kako bi se postepeno smanjivao dug od tih poreskih dužnika.

“Model plaćanja poreza i doprinosa u suštini mora ostati isti, znači u momentu isplate plata je i poreska obaveza plaćanje poreza i doprinosa. Međutim, mora se i dalje raditi na kontroli i reviziji tih poreskih obveznika i uvesti rigoroznije mjere u pogledu kažnjavanja”, kaže Novo Radović iz Ministarstva.

Galerija

Bonus video: