Svi istražni radovi za hidoelektrane (HE) na Morači su završeni, urađen je idejni projekat i sa gradnjom se može početi čim se nađe odgovarajuća ponuda. Ukoliko Vlada želi da obnovi tenderski postupak, dokumentacija je urađena i sa procedurom se može početi odmah, navodi se u predlogu strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine, koji je Vlada juče usvojila.
Bijelu knjigu je radilo Ministarstvo ekonomije i predstavlja dopunu strategije, koja nije ispunjena, a predviđana je do 2025. godine. Navodi se da je “projekat HE na Morači ipak daleko najbolje ispitan i dokumentovan projekat” i da bi on mogao najprije da uđe u elektroenergetski sistem u odnosu na druge kandidate velikih HE, “ali realno to ne bi moglo biti postignuto prije 2021. godine”.
Ističu da je razvijeno tehničko rješenje za korišćenje hidropotencijala rijeke Komarnice, koji predviđa izgradnju velike HE. Procijenjeni ukupni troškovi izgradnje iznose približno 183 miliona, a predlažu varijantu koja bi izbjegla poplavaljivanje kanjona Nevidio. Gradila bi se sedam godina.
U strategiji se navodi da se Crna Gora opredijelila za aktivnu politiku u oblasti elektroenergetike i saradnju sa regijom u smislu njene proizvodnje i razmjene i da je cilj da poslije 2020. postane izvoznik električne energije.
Tome u prilog ide i namjera izgradnje drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima ali se u strategiji navode i brojne negativne posljedice njene izgradnje i otvaranja rudokopa Maoče.
“Ukoliko se razmotre samo osnovni elementi sagorijevanja uglja koje oslobađa velike količine gasova sa efektom staklene bašte i prašine, odlaganje značajnih količina pepela i šljake, odlaganje miliona tona otpadnog kamena i ostalih pratećih elemenata, može se primijetiti da ovakva planirana vrsta proizvodnje utiče na sve segmente životne sredine i zdravlje ljudi uključujući zemljište, vazduh, vodu, degradaciju životne sredine, buku, floru, faunu”, navodi se u strategiji.
Na negativan uticaj je nedavno ukazala i nevladina organizacija CEE Bankwatch Network, čiji su predstavnici preporučili smanjenje ambicija kada su u pitanju planovi za predviđenu izgradnju novih energetskih objekata, kako bi se izbjegle štetne posljedice po životnu sredinu, ali i cijelu ekonomiju.
Subvencije za struju ugroženima
Troškovi države za subvenciju električne energije socijalno ugroženom dijelu stranovništva iznose 2,29 miliona eura i odnose se na period od jula 2013. do maja ove godine i na jučerašnjoj sjednici Vlade je zaključeno da taj novac "treba da se uplati Elektroprivredi”.
"Ukupni rashodi od januara do juna 2013. iznose 1.154.450 eura i uplaćeni su EPCG", navodi se u informaciji Vlade. Odlučeno je i da će se trošak za utrošenu struju za oko 16.000 korisnika subvencionirati i tokom ove godine. Računi do 60 eura se umanjuju za 40 odsto, a oni u većem iznosu fiksno po 24 eura. Na mjesečnom nivou to je oko 200.000 eura.
Ministarstva ekonomije i rada i socijalnog staranja su nedavno EPCG zamolili da i na junskoj fakturi obračuna subvencije za domaćinstva u stanju socijalne potrebe. Iz EPCG, koja državi duguje oko 45 miliona za poreze, traži li su da se Vlada obaveže da će taj dug izmiriti jer osim usmenih obećanja nijesu imali garanciju.
Bonus video:
