Uključivanjem žena u biznis otvorila bi se nova radna mjesta, a time bi se smanjila nezaposlenost i obezbijedio veći privredni rast, ocijenila je predsjednica Asocijacije poslovnih žena Crne Gore, Ljubica Kostić Bukarica.
Prema njenim riječima, žensko preduzetništvo bi trebalo da bude značajan pokretač ekonomskog razvoja, ali po učešću žena u biznisu Crna Gora zaostaje ne samo za razvijenim, već i za zemljama regiona.
"Podaci kojima trenutno raspolažemo pokazuju da u Crnoj Gori trenutno imamo nešto malo više od devet odsto vlasnica preduzeća. Obeshrabrujuća je i činjenica da su u tih devet odsto uključena i takozvana formalna vlasništva, gdje se preduzeće vodi na ženu, ali suštinski posao obavljaju muški srodnici, muževi, braća", rekla je Kostić Bukarica agenciji Mina-business.
Ona je kazala da je važno povećati procenat učešća žena u biznisu, jer žene čine 51 odsto ukupne populacije u Crnoj Gori, a još ih je veoma malo u ekonomskom životu.
"Činjenica je da se žene teže odlučuju za sopstveni biznis. U Crnoj Gori sa žene odlučuju za otvaranje preduzeća uglavnom iz nužde, dok se u razvijenim zemljama uključuju u biznis prije svega zbog pružanja dobrih prilika da realizuju svoje poslovne ideje", navela je Kostić Bukarica, koja je vlasnik marketinške agencije M.A.S. Code iz Podgorice.
Za takvu situaciju, kako je dodala, postoji više razloga, kao što su tradicionalni stereotipi koji još vladaju na ovim prostorima i prema kojima je ženi mjesto u kući, a ne u svijetu biznisa, zatim vlasništvo nad imovinom, koja se u više od 90 odsto slučajeva vodi na muške srodnike i iz tog razloga žene nijesu u mogućnosti da obezbijede hipoteku i postanu korisnice kredita prije svega za započinjanje biznisa, a kasnije i za njegov razvoj.
"Investiciono-razvojni fond Crne Gore je na inicijativu naše Asocijacije još 2010. godine smanjio kamatne stope za žene u biznisu i trenutno imaju posebnu liniju namijenjenu ženama, ali minimalan iznos kredita od deset hiljada eura još nije odgovarajući i trebalo bi ga smanjiti na dvije hiljade. Ženama su za započinjanje biznisa potrebna manja sredstava", smatra Kostić Bukarica.
Ona je podsjetila da su se u maju u Podgorici, na Otvorenom danu ženskog preduzetništva predstavile 54 žene sa održivim biznis planovima iz Mojkovca, Pljevalja, Cetinja i Kolašina, a u okviru projekta Rodne ravnopravnosti IPA 2010. Pojedinačna vrijednost biznis planova je od 500 do pet hiljada eura što dokazuje tvrdnju da su ženama za početak potrebna mala sredstva.
"Takođe je potrebno obezbijediti više kreditnih linija za žene, sniziti kamatne stope, olakšati administrativne procedure prilikom apliciranja za sredstva, djelimično rasteretiti žene različitih vrsta dažbina makar u prvim mjesecima poslovanja", poručila je Kostić Bukarica.
Budući da su, kako je dodala, žene manjina u poslovnom svijetu od suštinskog je značaja obezbjeđivanje neophodne podrške ženama u svim fazama poslovanja, a posebno u osjetljivoj fazi započinjanja biznisa.
"Kod nas su žene vlasnice mikro i malih biznisa i Akt za mali biznis (SBA-Small Business Act) Evropske unije, žensko preduzetništvo posmatra kao pollitički prioritet", saopštila je Kostić Bukarica.
Prema njenim riječima, za razvoj ženskog preduzetništva potrebna je prije svega bolja institucionalna podrška, zakonski okvir donekle postoji, ali se zakoni ne sporovode dovoljno.
"Vjerujem da ćemo izradom Strategije ženskog preduzetništva napraviti jedan veliki korak naprijed na tom planu. Ono što je takođe neophodno je preispitivanje postojećih i kreiranje novih programa državne podrške sa stanovišta stvarnih potreba preduzetnica", kazala je Kostić Bukarica.
Da bi se to postiglo, kako je navela, u proces kreiranja bi trebalo uključiti same preduzetnice preko njihovih udruženja. U tom dijelu je značajna uloga Asocijacije poslovnih žena Crne Gore i njenih članica.
"Za razvoj preduzetništva žena izuzetno je važna edukacija i to kako u oblasti samog preduzetničkog procesa tako i u oblastima usvajanja specifičnih vještina. U tom smislu su izuzetno značajni programi mentorstva i osnivanja biznis inkubatora za početnice u biznisu", ocijenila je Kostić Bukarica.
Ona je podsjetila da se u crnogorskom školskom sistemu ni na jednom nivou ne izučava preduzetništvo kao poseban predmet, tako da je uglavnom percipirano kao nešto u šta se upušta samo mali broj hrabrih ljudi i to sa neizvjesnim ishodom.
"Većina mladih ljudi nakon završetka studija i dalje teži da se zaposli u državnim institucijama, što je potpuno pogrešan način razmišljanja. Zato je neophodno da se preduzetništvo uključi u obrazovne programe i to već od osnovne škole. Naše članice su prije nekoliko godina gostovale u srednjim školama i na Ekonomskom fakultetu u cilju ukazivanja na važnost uključivanja u preduzetničke procese, a kroz predstavljanje svojih uspješnih biznisa kao primjera dobre prakse", rekla je Kostić Bukarica.
Preduzetnicama je, kako je kazala, takođe potrebno pružiti pomoć prilikom usklađivanja porodičnog i poslovnog života i tom dijelu najvažnija je podrška porodice, ali se ne smije zanemariti ni uloga države u domenu otvaranja boravaka za djecu u osnovnim školama, različitih servisnih centara za domaćinstva, jaslica i vrtića sa kliznim radnim vremenom i slično.
Takođe je potrebna velika promocija ženskog preduzetništva kroz medije, kako tradicionalne tako i putem društvenih mreža.
"Bilježimo značajne pomake na tom planu zato što mediji sve više prepoznaju značaj ženskog biznisa, kao i svoju ulogu u podizanju svijesti javnosti o važnosti ovog pitanja", saopštila je Kostić Bukarica.
Za sve navedeno, kako je dodala, neophodna je podrška, učešće i saradnja svih segmenata crnogorskog društva–javnog, privatnog i civilnog sektora. Ona je podsjetila da se posljednjih godina velika pažnja posvećuje razvoju ženskog preduzetništva ne samo u regionu već i u čitavom svijetu. U Evropskoj uniji se žensko preduzetništvo posmatra kao neiskorišćeni resurs velikog potencijala.
"O važnosti ovog pitanja govori i činjenica da je tema ovogodišnjeg Cetinjskog parlametnartnog foruma upravo bila Žene u biznisu", navela je Kostić Bukarica.
U Crnoj Gori, žene preduzetnice su, kako je ocijenila, dokazale da su u poslu odgovorne, racionalne i istrajne. Takvim pristupom uspjele su da opstanu u teškom vremenu ekonomske krize i da održe, a pojedine čak i da razviju svoj biznis do zavidnog nivoa.
"Zato ženama, kao i mladim ljudima i naravno ostalim potencijalnim učesnicima u biznisu, treba dati priliku da daju svoj doprinos ekonomskom, društvenom, i političkom razvoju naše zemlje", poručila je Kostić Bukarica.
Asocijacija poslovnih žena Crne Gore, Poslovna žena, osnovana je 2009. godine sa osnovnim ciljem da obezbijedi povezivanje poslovnih žena na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom planu, u cilju razvoja sopstvenog poslovanja, prezentiranja svojih razvojnih mogućnosti i potreba i na toj osnovi identifikovanja i korišćenja raspoloživih stranih i domaćih resursa.
Asocijaciju je osnovalo 12 vlasnica biznisa, menadžerki i Unija poslodavaca Crne Gore uz podršku Njemačkog društvo za tehničku saradnju (GIZ). Trenutno ima oko 120 članica.
Od osnivanja Asocijacija je realizovala brojne aktivnosti, kao što su okrugli stolovi, konferencije na temu ženskog preduzetništva, edukacije iz različitih oblasti.
Asocijacija je članica AFFAEMME (Udruženje poslovnih žena Mediterana), a od aprila ove godine je članica i Svjetske organizacije poslovnih žena FCEM. Takođe je i jedna od prvih potpisnica UN Globalnog sporazuma.
Od aprila ove godine Asocijacija je uključena u projekat GTF-a pod nazivom Žensko preduzetništvo-motor za stvaranje radnih mjesta u jugoistočnoj Evropi.
Bonus video:
