U Crnoj Gori se mnogo poljoprivrednog zemljišta ne obrađuje, pa je svaka parcela koja se preda onome ko hoće da radi pobjeda nad birokratama koji su neradom sprječavali preduzetnike, ocijenio je ministar poljoprivrede i ruralnog, Petar Ivanović.
On je podsjetio da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja nedavno u sjedištu Evropske unije predstavilo programa. Među najznačajnijim vrijednostima kojima je Ministarstvo posvećeno, a koje su prikazane u Briselu je prelazak sa koncepta socio-poljoprivredne politike na koncept koji se zasniva na agro-biznisu.
„Uz naporan rad i veliku posvećenost, smatram da poljoprivreda može biti profitabilna. Pored toga, nastojimo da osavremenimo proizvodnju uvođenjem novih tehnologija. Primijenom novih tehnologija, inovacija, najsavremenijih znanja i vještina u poljoprivredi možemo stvoriti značajnu dodatu vrijednost i kreirati osnov za zaradu i nove investicije”, rekao je Ivanović u intervjuu za biznis magazine CorD.
Ministarstvo, kako je dodao, nastoji i da ojača sistem bezbjednosti hrane, stvori uslove za povratak mladih na selo i intenzivnije poveže poljoprivredu sa turizmom i osiguranjem.
U ovoj godini, kako je kazao, Ministarstvo nastoji da vodi politike, mjere, inicijative i aktivnosti koje će doprinijeti kreiranju novih radnih mjesta, većoj proizvodnji, većem učešću poljoprivrede u BDP-u, smanjenju spoljnotrgovinskog deficita i sive ekonomije i boljoj edukaciji poljoprivrednih proizvođača.
„Konkretno, ciljevi u ovoj godini su 500 novih radnih mjesta, rast poljoprivredne proizvodnje za dva procentna poena, smanjenje deficita poljoprivrednih proizvoda za dva procentna poena, smanjenje sive ekonomije u oblasti poljoprivrede za pet procentnih poena i realizacija najmanje pet edukativnih kampanja“, naveo je Ivanović.
On je podsjetio da država daje subvencije za poljoprivrednu proizvodnju, s namjerom da podstakne ili dodatno razvije pojedine sektore poljoprivrede koji sada nijesu konkurentni.
“Sve mjere podrške utvrđuju se Agrobudžetom koji smo ove godine usvojili u januaru. Prije dvije godine Agrobudžet je usvojen u junu, a prošle godine početkom aprila. Ističem dinamiku usvajanja mjera podrške jer je ona veoma bitna za poljoprivredne prozivođače kako bi mogli na vrijeme da planiraju”, kazao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, mjere podrške su raznovrsne. Premije u govedarstvu iznose 70 eura po grlu, u ovčarstvu i kozarstvu osam EUR, dok je premija za organizovani tov junadi, bikova i volova 120 eura po grlu.
U oblasti mljekarstva, osnovna premija je 0,065 eura. Na ovaj iznos dodaje se 0,01 eura za predate količine preko pet hiljada litara, kao i dodatnih 0,01 EUR za mlijeko ekstra i prve klase.
“To znači da ukupna premija za mlijeko dostiže i 8,5 centi. U oblasti ratarstva podrška merkantilnoj proizvodnji iznosi 160 eura za hektar, dok za krmno bilje iznosi 150 eurakazao je Ivanović.
Podrška sjemenskoj proizvodnji krompira iznosi 700 EUR za hektar, a za žitarice 300 eura.
“Takođe, sa 50 hiljada podržavamo proizvodnju duvana, sa 150 hiljada eura razvoj pčelarstva, sa 200 hiljada dajemo podršku osiguranju u oblasti poljoprivrede. Vinogradarstvo podržavamo sa 300 hiljada, voćarstvo sa 400 hiljada, povrtarstvo sa 200 hiljada, maslinarstvo sa 100 hiljada”, naveo je Ivanović.
Značajno je, kako je dodao, povećana transparentnost upotrebe sredstava iz Agrobudžeta.
“Prvi put, prošle godine krenuli smo sa javnim oglašavanjem, odnosno javnim poziva za pojedine mjere. Imali smo ukupno osam javnih poziva. Prije toga uopšte nije bilo javnih poziva. Ove godine, nastojaćemo da broj javnih poziva udvostručimo. Do sada smo već objavili 11”, podsjetio je Ivanović.
Jedan od javnih poziva odnosi se na preradu na porodičnim gazdinstvima.
“Osnovni cilj ove mjere je da omogućimo poljoprivrednih gazdinstvima koja se bave primarnom poljoprivrednom prozivodnjom da krenu korak dalje – u preradu, a sve sa ciljem stvaranja veće dodatne vrijednosti na poljoprivrednim gazdinstvima. Ako jedno domaćinstvo proizvodi mlijeko zašto ne bi pokrenulo proizvodnju sira na primjer, i ostvarilo dodatnu vrijednost? Ukupan iznos sredstava je 400 hiljada eura, a interesovanje je veliko”, saopštio je Ivanović.
Prema njegovim riječima, posljednjih godina sve se više uviđa koliko je održiva poljoprivredna proizvodnja povezana sa pitanjima ishrane rastućeg broja stanovnika, borbe protiv siromaštva i investicijama, bez kojih nema daljeg razvoja poljoprivrede i razvoja ruralnih područja.„Klimatske promjene, štetočine, velike oscilacije cijena poljoprivrednih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu, značajno utiču na kvantitet i kvalitet poljoprivredne proizvodnje. Smatram da su makar tri velika izazova pred nama: edukacija poljoprivrednih proizvođača i javnosti, bolje upravljanje rizicima i jačanje standarda a time i sistema bezbjednosti hrane“, zaključio je Ivanović.
Bonus video:
