Skoro 6,5 miliona eura prihodovao je danilovgradski Mermer od 2007. do 2014. godine prodajom kamena čije iskopavanje nije prijavio nadležnim organima, što nije spriječilo Ministarstvo ekonomije da ovoj kompaniji omogući dodjelu državne pomoći, pokazuju podaci do kojih je došao Istraživački centrar MANS-a. Iz Ministarstva ekonomije su kazali da se eksploatacija kamena na ležištu Maljat “otkad se vrši - vrši se isključivo na osnovu ugovora”. Iz Mermera su “Vijestima” nezvanično rekli da tu nije ništa sporno i da će danas poslati zvanično objašnjenje i odgovor na pitanje da li je tačno da su prikazivali manju proizvodnju.
Da Mermer nezakonito eksploatiše ukrasni kamen pokazala je, kako navode iz MANS-a, kontrola Ministarstva ekonomije sprovedena krajem 2014. godine kada je zatraženo da ova kompanija dostavi podatke o stvarno iskopanoj količini kamena.
“Izvještaj je pokazao da je u periodu od osam godina, odnosno od početka 2007. pa do kraja 2014. godine, Mermer prikazao manje količine otkopanog kamena od blizu 19 hiljada kubika, čija je prosječna vrijednost na tržištu bila skoro 6,5 miliona eura.
Uprkos nalazima iz izvještaja, Ministarstvo ekonomije nije postavilo pitanje odgovornosti menadžmenta Mermera zbog prikazivanja netačnih podataka. Prema koncesionom ugovoru iz 2009. godine, Mermer plaća stalnu koncesionu naknadu od 212 hiljada eura godišnje i promjenljivu naknadu koja iznosi 7 odsto od zvanično prijavljene godišnje proizvodnje”, kazale je “Vijestima” koordinatroka Istraživačkog centra MANS-a Ines Mrdović.
Većinski vlasnik Mermera je, prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) kompanija Getra čiji su osnivači italijanska kompanija Zanotto finaziaria (49,75 odsto) i Luiđi, Đovani i Roberto Soverkja po 16,5 odsto. Soverkje su u vlasničkoj strukturi Getre od 2014. Vlasnici Getre od 2005. do 2014. bile su firme Zanotto finanziaria i Cos Edil S.N.C. di Garzotto Antonio Walter e figl, kao i Đorđe i Ana Radonjić. Firma Cos Edil sada ima 0,5 odsto udjela u Getri.
I u Informaciji o realizaciji ugovora o produženju prava na eksploataciju prava arhitektonsko-građevinskog kamena na ležištu Maljat, objavljenoj na sajtu Ministarstva ekonomije, navodi se da je stručni tim za kontrolu otkopanih količina mineralnih sirovina zaključio je da je Mermer, u periodu od 31.12.2006. do 18.11.2014. godine, “ostvario veću proizvodnju arhitektonsko-građevinskog (ukrasnog) kamena od prikazane u količini od 18.890 m3 bloka”.
Mrdović navodi da imajući u vidu da Mermer nije istinito prijavljivao godišnju proizvodnju kamena, nema sumnje da je državni budžet bio zakinut i za određeni iznos koncesione naknade.
Iz Ministarstva ekonomije su kazali da se kamen na ležištu Maljat eksploatiše na osnovu ugovora zaključenog 17.05.1999. godine, zatim ugovora o produženju prava na eksploataciju od 29.05.2009. i aneksa 1 Ugovora o produženju prava na eksploataciju od 21.09.2016. godine, na period od tri godine, sa primjenom od 1. januara 2016. godine.
“Zaključkom Vlade prihvaćen je Predlog državne pomoći, kojem je prethodilo Rješenje Komisije za kontrolu državne pomoći iz jula 2016. godine. Navedenim Zaključkom predviđeno je odlaganje obaveza Mermera po osnovu poreza i doprinosa u iznosu od 531.317, 81 eura, kao i odlaganje obaveza po osnovu koncesione naknade u iznosu od 212.817,00 eura. Istim Zaključkom prihvaćen je pomenuti Predlog aneksa 1 Ugovora o produženju prava na eksploataciju arhitektonsko-građevinskog (ukrasnog) kamena na ležištu Maljat iz 2016. godine, kojim je redefinisana dinamika realizacije, odnosno proizvodnje a-g i t-g kamena (za 2016. predviđen je obim proizvodnje od 3400 m3 a-g kamena i 14.495 m3 t-g kamena; za 2017. predviđen je obim proizvodnje od 3600 m3 a-g kamena i 15.347 m3 t-g kamena; za 2018. predviđen je obim proizvodnje od 3900 m3 a-g kamena i 16.662 m3 t-g kamena), kao i iznos koncesione naknade”, rekli su iz “Vijestima” iz Ministarstva ekonomije na čijem je čelu ministarka Dragica Sekulić. “Vijesti” su Ministarstvo pitale da li je tačno da je Mermer nezakonito eksploatisao ukrasni kamen i zašto zbog toga niko nije odgovarao u kompaniji, kao i zašto joj je odobrena državna pomoć.
Iz MANS-a navode da Ministarstvo ekonomije čak ni nakon saznanja da u Mermeru netačno prikazuju podatke, nije od te kompanije tražilo da nadoknade razliku u koncesionoj naknadi.
“Umjesto toga, Ministarstvo na čijem čelu je bio Vladimir Kavarić je sredinom 2016. godine Mermeru omogućilo da poreski i koncesioni dug od blizu 750 hiljada eura plati u ratama, iako ta kompanija nije ispunjavala zakonske uslove za dodjelu državne pomoći. Tada je Ministarstvo ekonomije na osnovu plana oporavka kompanije koji je sastavio menadžment Mermera i zvanično od Komisije za kontrolu državne pomoći zatražilo reprogram pomenutih dugova. Međutim, Komisija je saopštila da je to moguće samo kroz program restrukturiranja i uz bankarsku garanciju kao pokriće za dug, što Mermer nije uspio da obezbijedi”, rekla je Mrdović. Dodaje da je ipak ubrzo nakon toga, Komisija naprasno promijenila stav i odobrila reprogram, pozivajući se na Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, a ne na Zakon o kontroli državne pomoći. Kao osnov za pomoć je iskorišćen član Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, prema kojem Ministarstvo finansija može odložiti naplatu poreskih i neporeskih potraživanja.
“Međutim, Zakon omogućava da se potraživanja mogu odložiti najviše do godinu, dok je Mermeru omogućeno da poreski dug plati u roku od pet godina, a koncesioni dug za tri, čime je Komisija za dodjelu državne pomoći prekršila zakon”, rekla je Mrdović.
DRI utvrdio da koncesionari ne izmiruju obaveze
Državna revizorska institucja je povodom revizije naknada za korišćenje mineralnih sirovina 2013. utvrdila da Ministarstvo ekonomije nije kontrolisalo u dovoljnoj mjeri izvršavanje ugovornih obaveza iz ugovora o koncesijama u dijelu naplate koncesione naknade. “Ugovori sa koncesionarima Solana “Bajo Sekulić” Bjelasica-Rada, Breznik PGM - Pljevlja, Željezara Nikšić, Mermer Danilovgrad, Mal –Maguar Aluminium Zrt i Primorje Ulcinj su raskinuti jednostrano, zbog neizmirivanja obaveza iz ugovora ili neprodužavanja ugovora, a uvidom u kartice Poreske uprave utvrđeno je da koncesionari nijesu izmirili obaveze po osnovu koncesionih naknada”, navodi se u izvještaju DRI. Državnom revizoru kako se dodaje, nije data na uvid garancija poslovne banke za nekoliko koncesionara, među kojima je bio i Mermer, za koji, takođe, ugovorom nije definisano obezbjeđenje potraživanja.
Mermeru dodijeljena i regionalna državna pomoć
Mrdović navodi da je Mermeru dodijeljena i takozvana „regionalna državna pomoć“ koja se odobrava za pokretanje nove proizvodnje i nova radna mjesta. “Ova kompanija nije ispunila niti jedan od ova dva uslova, pa je i po tom osnovu Komisija prekršila Zakon o kontroli državne pomoći”, navela je Mrdović. Konačno, kako kaže, umjesto da sankcioniše Mermer, Ministarstvo je sa tom kompanijom zaključilo novi aneks Ugovora o koncesiji kojim je smanjen obim godišnje proizvodnje, a time i iznos koncesione naknade.
“Tek je tim aneksom propisano da će koncesionar, ukoliko otkopa veće količine mineralne sirovine od prikazanih, biti dužan da plati naknadu za tu razliku”, rekla je Mrdović.
Bonus video:
