Suvlasnik kompanije „Šimšić Lazine“ Milutin Đuranović izrazio je zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima nakon privatizacije beranske fabrike mlijeka „Zora“, uz očekivanje da će u narednom periodu proizvodnja ići uzlaznom putanjom.
On je rekao da se u poslovanju sa ovom fabrikom drže devize skromno i domaćinski.
„Još uvijek radimo na tome da do kraja ove godine dođemo na nulu, i da poslije toga krenemo uzlaznom putanjom. Postepeno, korak po korak. Kompanija ne može da naraste preko noći“, kazao je Đuranović.
On je objasnio da mljekara „Zora“ od avgusta prošle godine proizvodi sir u kriškama i da je angažovano osam radnika.
„U ovoj fabrici dnevno preradimo hiljadu litara mlijeka. Mada zbog uštede energenata mašine pokrećemo svaki drugi dan, tako da preradimo po dvije tone odjednom. Otkupljujemo znatno više mlijeka na sjeveru. Oko deset tona, i taj višak se iz mljekare 'Zora' distribuira do naših fabrika u centralnom dijelu države gdje se prerađuje. Mislim da su naši kooperanti na sjeveru zadovoljni“ , rekao je Đuranović.
„Zora“ je nakon dugogodišnje agonije i brojnih afera koji su je pratile od početka njene gradnje, u oktobru 2012. godine, prodata danilovagrdskoj kompaniji „Šimšić-Lazine“.
Đuranović je rakao da o toj hipoteci koju je fabrika nosila prije privatizacije ne želi da priča, i da „Šimšić Lazine“ uporno i istrajno rade na podizanju mljekare „Zora“ na noge i potpunom uključivanju u njihov proizvodni sistem.
On je ranije objasnio da UHT linija nije rentabilna zbog činjenice da se u Crnoj Gori ne proizvode dovoljne količine mlijeka koje bi bile neophodne za njenu profitabilnost, kao i da je servisiranje postojeće austrijske UHT opreme vrlo skupo.
„Mi smo u stratu kazali da nemamo ambicije da radimo UHT mlijeko“, rekao je Đuranović.
Mljekara „Zora“ je donirana od razvijenih članica Evropske unije, i trebalo je u jednom trenutku da pospješi zapošljavanje crnogorskih građana koji su u to vrijeme deportovani iz Luksemburga. Ono što je zajedničko za projekte u oblasti poljoprivrede koji su predstavljali donacije, bilo je to da su bazirani na nerealnim procjenama, upozoravali su na vrijeme stručnjaci i poznavaoci prilika na terenu.
Kada je građena mljekara „Zora“, trebalo je, to je sada potpuno jasno, prikazati što više muznih grla. Tako se fingiranim popisom došlo do brojke od jedanest hiljada, dok su precizne računice govorile da ni tada ni danas na području beranske opštine nije bilo više od dvije-tri hiljade krava.
Ti lažni parametri su, međutim, bili presudni i bitno su uticali na to da luksemburgška vlada razvije projekat MEDNEM - razvoj mljekarstva na sjeveroistoku Crne Gore, u startu vrijedan, kako se zvanično saopštavalo sedam miliona eura.
Kasnije je donirano još tri do četiri miliona. Okosnicu projekta je činila mljekara „Zora“, sa ukupnim dnevnim kapacitetom od skoro pedeset hiljada litara mlijeka, ili sedam-osam hiljada litara na sat.
Skoro da je i laicima bilo jasno da je fabrika sa tim kapacitetima u Beranama osuđena na neupjeh. Tako je jedina fabrika dugotrajnog mlijeka u državi, radila sa minimalnim kapacitetima, a već početkom 2010. godine proizvodnja je zbog velikih gubitaka i dugovanja novca seljacima za sirovinu, kao i stalnih kvarova na staroj i komplikovanoj UHT liniji, morala stati.
Pokušaj prve privatizacije nije uspio, da bi u jesen 2012. bila prodata za dvjesta pedeset hiljada eura preduzeću „Šimšić Lazine“.
Na tržište sa proizvodima koji se uvoze
Vlada je danilovgradskoj kompaniji prodala paket akcija od 99,5 procenata koji su joj luksemburkški donatori prenijeli u vlasništvo. Vlada je tada preuzela obavezu i da vrati dug fabrike od preko 850.000 eura.
„Država je izmirila sve obaveze koje je imala, tako da mi sada pokušavamo da ovu fabriku u Beranama stavimo na zdrave noge. Skromno, domaćinski, laganom uzlaznom putanjom“ – kazao je suvlasnik kompanije „Šimšić-Lazine“.
Nakon prodaje iz Vlade je saopšteno kako je time izbjegnuto uvođenje stečaja u “Zori"
Rečeno je kako i investicioni program ponuđača i biznis plan podrazumijevaju da se u Beranama organizuje proizvodnja kriška sira, fete, topljenih sireva, kajmaka, pavlake i kiselomliječnih proizvoda, odnosno, onih proizvoda koji se do sada nijesu proizvodili u Crnoj Gori, već su se uvozili.
"Novi vlasnik ostvaruje promet od oko sedam miliona godišnje i dobit od 800.000 eura, i iz godine u godinu povećava otkup," saopšteno je tada iz Vlade.
Bonus video:
