U Crnoj Gori može lako da se izbjegne plaćanje obaveza i to mora da se promijeni, ocijenio je Savjet stranih investitora (SSICG) koji je dao 92 preporuke za poboljšanje poslovnog ambijenta. Predsjednik Borda SSICG i izvršni direktor Crngorskog Telekoma, Rudiger Šulc, rekao je da preduzeće u Crnoj Gori može realativno lako da bankrotira, legalno pravno, ne u smislu poslovanja. "Sljedeći dan možete da otvorite drugo preduzeće, malo promijenite ime i nema nikakvih posljedica po onoga ko otvara to preduzeće”, kazao je Schulz i poručio da to mora da se promijeni. On je saopštio da je Crna Gora u prošloj godini poboljšala poslovno okruženje za strane investicije, ali još ima dosta prostora za unaprijeđenje. "Indeks koji predstavlja procjenu jednostavnosti i efektnosti poslovanja u Crnoj Gori baziran na percepciji investitora iznosi 6,3. To je generalna percepcija, ali opet on daje veoma dobre povratne informacije kakvo je raspoloženje investitora", naveo je Shulz. U 2011. godini indeks je iznosio 5,8, a 2012. 5,9. "Generalno percepcija je sve bolja i bolja”, kazao je Šulc na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljeno peto izdanje Bijele knjige. Indeks se mjeri na skali od jedan do deset. Najgori rezultata je jedan, a deset najbolji. Šulc je rekao da to nije na nivou kako bi investitori željeli, ali da su poboljšanja prisutna.“To je dobar indikator, ali postoji prostor za dalje poboljšanje”, ocijenio je Šulc. On je rekao da su crnogorskoj Vladi dali 92 preporuke kako da poboljša poslovno okruženje za strane investicije u Crnoj Gori u oblasti tržišta rada, zapošljavanje, upravljanje nekretninama, oporezivanja, korporativnog upravljanja i vladavine prava.
Kapital ne ide gdje fali kapitalaČlan Borda Savjeta i izvršni direktor Crnogorske komercijalne banke (CKB), Sabolč Horvat kazao je da je, za normalno funkcionisanje jedne tržišne ekonomije, neophodan kapital.“Kapital dolazi uglavnom iz inostranstva od stranih investitora. Nažalost kapital ne ide tamo gdje fali kapitala već tamo gdje najbolje može da funkcioniše i gdje su rezultati njegove upotrebe najefikasniji”, rekao je Horvath. On smatra da je neophodno obezbijediti dobre uslove da taj kapital bude efikasno upotrijebljen.“Za tu svrhu ono što je najvažnije jesu dobre institucije, vladavina prava, makrostabilnost”, rekao je Horvath. Član Borda Savjeta i šef kacelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori, Đulio Moreno kazao je da Crna Gora ima jedinstvenu priliku da razmotri i da gleda na svoju budućnost pozitivno.“Međutim, ove prilike koje trenutno Crna Gora ima neće vječno tu biti pred njom. Jasno je da finansijska kriza jasno pokazala da su investitori sve više i više selektivni i da sa njihove strane nema više onolike spremnosti da rade na lokalizaciji čak i kada u tom društvu nema adekvatnih uslova”, kazao je Moreno. Prema njegovim riječima, Crna Gora sada mora da napravi veliki korak naprijed.“Crna Gora mora nekako da zaobiđe da prosto zaboravi i ostavi iza sebe stari mentalitet koji kaže da država ima predominantnu ulogu u ekonomskom smislu u društvu. To je naročito važno u određenim sektorima”, ocijenio je Moreno. On je podsjetio i na nedavni pokušaj privatizacije Jadranskog brodogradilišta Bijela.“Taj pokušaj je bio neuspješan. Moram da kažem da je to katastrofa jer zaista bi ta luka mogla da postane jedan nevjerovatni novi izvor prihoda za vašu zemlju, da se brodogradilište koje je na ivici bankrota koje nema budućnost transformiše u centar gdje će jahte da budu vezane. To je mjesto koje bi moglo dati šansu brojnim ljudima da se zaposle”, smatra Moreno. On je dodao da bi Vlada to odmah trebalo da sprovede i realizuje tu privatizaciju.
Niko neće doći u Crnu Goru ako... Šulc je, komentarišući pozitivne stane poslovanja u Crnoj Gori i moguće oblasti za ulaganja naveo turizam i energetiku.“Ima puno resursa za generisanje obnovljive enegije koja je potrebna u drugim državama”, rekao je Šulc. On je ocijenio i da Crna Gora previše uvozi, posebno u oblasti poljoprivrede. Prema riječima Šulca, potrebno je unaprijediti i oblast radnog zakonodavstva i zapošljavanja.“Niko neće doći u Crnu Goru ako nema dovoljno ljudi koji su obrazovani sa pravim kvalifikacijama i ako ne postoji okruženje u smislu radnog zakonodavstva. Potrebno je fleksibilno radno zakonodavstvo”, smatra Šulc. SSICG ima 23 članice koje obezbjeđuju oko 4,7 hiljada radnih mjesta u Crnoj Gori. U Bijeloj knjizi strani investitori predstavljaju najveće izazove sa kojima se suočavaju u poslovanju u Crnoj Gori, u cilju unaprijeđenja poslovnog ambijenta.
Bonus video:
