novi model

Zakon o dobrovoljnom restrukturiranju: Odlažu porez da banke naplate dug

Ovim modelom država bi pomogla bankama da naplate 100 miliona eura kredita u čijem plaćanju klijenti kasne
2 komentar(a)
banka kredit, Foto: Shutterstock
banka kredit, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 27.05.2014. 19:58h

Rješenja koja će donijeti zakon o dobrovoljnom finasijskom restrukturiranju omogućiće da se oko 100 miliona eura kredita, koje banke ne mogu da naplate od klijenata, vrati u kvalitetne kredite koje će se uredno servisirati.

To je istaknuto juče na međunarodnoj konferenciji čija je tema bila “Predstavljanje okvira za podgorički pristup - uslovi za uspjeh“ koju je organizovala Centralna banka Crne Gore (CBCG).

Prema posljednjim podacima CBCG banke ne mogu da naplate oko 430 miliona eura loših kredita što je oko 17 odsto od svih ukupno odborenih kredita.

Predlog zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju za nekolike nedjelje treba da bude upućen vladi na usvajanje.

Rješenjima iz tog akta firmama koje postignu dogovor sa bankama o restrukturiranju loših kredita država će omogućiti da plate dospjeli poreski dug u iznosu do 100 hiljada eura na šest mjesečnih rata. Za poreski dug iznad tog iznosa predvidjeli su mogućnost vraćanja u 12 mjesečnih rata. Poreska uprava će obustaviti i postupak prinudne naplate tog duga u slučaju da je takav postupak prethodno započet.

Banke će u tim slučajevima biti oslobođene plaćanja poreza na dodatu vrijednost (PDV), odnosno neće plaćati taj porez prilikom prodaje dužnikovih potraživanja. Uz to, platiće i manje poreza na dobit jer im se kao dobit neće računati umanjenje duga koje nastane prilikom restrukturiranja već će se taj iznos tretirati kao rashod.

Guverner Centralne banke Milojica Dakić saopštio je podatak da su banke do sada prenijele na majke banke i faktoring kompanije (firme koje se bave naplatom loših kredita) oko 650 miliona eura.

Ministra finansija Radoje Žugić naveo je da će ovaj model dobrovoljnog finasijskog restrukturiranja mogućiti više zdravih firmi, smanjenje dugovanja i veće poreske prihode državi.

Viceguverner CBCG Nikola Fabris kazao je da su kriza i relaksirana politika prije nje uticale na rast loših kredita čiji je nivo i dalje visok, a koji u kombinaciji sa niskom kredtnom aktivnošću dovodi do usporenog ekonomskog rasta. On je naveo da ovaj projekat nije jedinstven i da je sličan londonskom i istanbulskom pristupu, ali da je modifikova za crnogorske posebnosti i okolnosti.

Fabris se nada da će predlog ovog zakona brzo ući u skupštinsku proceduru i da će biti usvojen prije ljeta. On očekuje da će doprinijeti smanjenju nekvalitetnih kredita u bankarskom sistemu.

Predstavnica Svjetske banke Danijela Vukajlović Grba ocijenila je da se moraju formirati kvalitetne baze podataka u državnim registrima što bi doprinijelo da se krediti bolje naplaćuju.

Preporučujemo za Vas