Od buma do krize

Od nezavisnosti do danas - rasle plate, ali i cijene i zaduženja

Državni dug 2006. iznosio 700 miliona da bi na kraju prošle narastao na 1,9 milijardi
8 komentar(a)
Ažurirano: 18.02.2019. 17:14h

Crnogorsku ekonomiju od nezavisnosti obilježile su tri godine takozvanog ekonomskog buma i zatim pet godina ekonomske krize, čije posljedice još traju uz naznake blagog oporavka.

Prema statističkim podacima neto zarade su brzo rasle sa 282 eura u 2006. na 463 eura u 2009. Do ovog rasta došlo je zbog jačanja ekonomija, ali više zbog promjene obračuna neto zarade u 2008. jer su u nju od tada računaju topli obrok, prevoz, regres i sve ostalo što radnik dobija uz platu, što ranije nije bio dio zvanične zarade.

U posljednje četiri godine prosječna neto zarada iznosila je između 479 i 487 eura.

Koliki je zbog rasta cijena bio realan rast zarada, teško je zaključiti jer na sajtu Zavoda za statistiku nema podataka o potrošačkoj korpi starijih od 2010. godine. Tada je ona iznosila 755 eura, a sada je 790 eura. Na sajtu Ministarstva finansija postoji podatak da je inflacije od 2006. do 2011. iznosila 22,4 odsto.

Prosječna penzija u 2006. godini iznosila je 142 eura, a sada je 276. I broj penzionera je porastao sa 107 hiljada na 124 hiljade, najviše zbog toga što je Vladi najlakše bilo da problem rješavanje tehnoloških viškova radnika riješava tako da ih šalje u penziju.

Zbog toga se Fond PIO nalazi u problemu jer mu je za isplatu potrebno 400 miliona godišnje, a od uplate doprinosa dobija tek nešto više od polovine te sume. Vlada je zbog toga dvije godine zamrznula rast penzija, a najavljuju i izmjenu načina obračuna.

Broj zvanično zaposlenih u Crnoj Gori u 2006. iznosio je 150 hiljada da bi na vrhuncu “ekonomskog buma” 2009. bio 174 hiljade. Već naredne došlo je do velikog pada na 161 hiljadu. U posljednje dvije godine došlo je do značajnijeg oporavka, pa broj zaposlenih sada iznosi 171 hiljadu.

Slično se kretao i broj nezaposlenih sa 38,8 hiljada 2006, da bi na kraju 2008. bio je 28,3 hiljade. Broj nezaposlenih je zatim rastao da bi na kraju prošle godine iznosio 34,5 hiljada.

Da Crna Gora proteklih godina nije živjela od rasta svoje privrede već dobrim dijelom od zaduživanja pokazuju podaci o državnom dugu. On je 2006. godine iznosio 700 miliona da bi na kraju prošle narastao na 1,9 milijardi.

Državni dug je u referendumskoj godini bio 32,6 odsto brutodomaćeg proizvoda, po čemu je Crna Gora tada bila nisko zadužena zemlja. Na kraju prošle godine državni dug je bio 56,5 odsto, a granica visoke zaduženosti je 60 odsto BDP-a.

Ove cifre odnose se samo na dug državnog budžeta, kome treba dodati dugove državnih preduzeća i izdate državne garancije. Vlada je posljednji put zbirne podatke objavila za mart prošle godine i tada su iznosile 2,32 milijarde ili 69 odsto BDP-a.

Bruto domaći proizvod 2006. je iznosio 2,1 milijardu eura, do bi na kraju 2008. narastao na 3,08 milijardi. Naredne godine je pao na 2,9 milijardi, da bi se kasnije održavao između 3,1 i 3,2 milijarde. Procjenjuje se da je na kraju prošle godine iznosio 3,3 milijarde.

Uvoz Crne Gore 2006. iznosio je 441 milion a uvoz je bio 1,45 milijardi. Na vrhuncu ekonomskog buma 2008. uvoz je porastao na više od milijardu na 2,5 milijardi, dok je izvoz bio 416 miliona. Već naredne uvoz je pao na 1,6 milijardi, a izvoz na 277 miliona. Ovo pokazuje da kada je bilo novca ogromne sume su trošene na uvoznu robu.

Po statistici bolji od BiH i Srbije

Kada se Crna Gora uporedi sa zemljama regiona statistika pokazuje da je njena ekonomija nešto bolja od Srbije i Bosne i Hercegovina, ali i da je Hrvatska značajno odmakla.

Prosječna plata u Crnoj Gori je 474 eura, u Srbiji 377, BiH 423, a u Hrvatskoj 715. Potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori je 790, BiH 734 a u Hrvatskoj 1.185.

U Srbiji se zvanična “korpa” računa za tročlano domaćinstvo i iznosi 566 eura. Stopa nezaposlenosti je najmanja u Hrvatskoj 17,5, zatim slijede Crna Gora 19,5, Srbija 20,8 i BiH 27,6 odsto.

Mnogo trošeno za vrijeme buma, zaduženja bez investicija

Ekonomski analitičar Zarija Pejović ocijenio je da je od referendumske 2006. godine pa do danas Vlada propustila priliku da investira u važne projekte koji bi pomogli da crnogorska ekonomija izađe iz krize .

“Nivo konsolidovane javne potrošnje u 2006. godini je bilo 884 miliona, a samo dvije godine kasnije 1,5 milijardi. Šta je motivisalo Vladu da neoprezno i naglo uveća javnu potrošnju. Tadašnje procjene izvršne vlasti su bile da će “crnogorski orao”, kako su zvali domaću ekonomiju, u ekspanzivnom rastu polećeti visoko makar cijelu deceniju. Postavlja se pitanje u čemu je bila pogrešna procjena, odnosno, da li je za sve bila kriva kriza, kako tvrde u Vladi. Smatram da su projekcije rasta bile zasnovane na nerealnim procjenama jer Vlada nije identifikovala izvore rasta i njihovu održivost”, naveo je Pejović.

On je naveo da se Vlada od 2008. godine zaduživala godišnje u prosjeku po 200 miliona po nepovoljnim uslovima.

“Smatram da je javnu potrošnju puno restriktivnije trebalo povećavati kroz zarade i dodatne javne prihode, investirati u infrastrukturu, mala i srednja preduzeća i autoput“, rekao je Pejović.

Galerija