"NIJESU OD JUČE"

Pekari se žale: Nelojalna konkurencija, damping...

“Nijesu pekari doveli do te situacije. Postoji na stotine malih pekarskih organizacija koje u svakom trenutku mogu dampingovati cijene”
642 pregleda 3 komentar(a)
pekara, Foto: Arhiva "Vijesti"
pekara, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 04.04.2014. 12:45h

Predstavnici pekarske industrije u Crnoj Gori smatraju da bi ministarstva ekonomije i poljoprivrede trebalo da se uključe u rješavanje njihovih problema koji se, prije svega, ogledaju u nelojalnoj konkurenciji, nenaplativim potraživanjima i dampinškim cijenama. Predsjednik Sindikata poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije Saveza sindikata (SSCG), Veljko Baošić rekao je na sastanku vlasnika i direktora svih većih pekarskih kompanija u Crnoj Gori da je cilj očuvanje radnih mjesta, a ujedno i kompanija. On je kazao da je sastanak inicirao sagledavajući trend i kretanja u pekarskoj industriju, a jednim dijelom i zbog situacije u kompaniji Primorka Bar čiji su radnici ostali bez posla.“Sastanak je organizovan kako bi se preduprijedila situacija u pekarskoj industriji, koja vodi gašenju kompanija i radnih mjesta”, saopštio je Baošić.

Pekarska industrija se nije najbolje snašla na liberalnom tržištuDirektor i vlasnik firme Primat, u okviru koje posluje istoimena pekara, Slavko Pajović, saopštio je da problemi u pekarskoj industriji “nijesu od juče”.On je podsjetio da su ranije proizvođači pekarskih proizvoda, kada su u pitanju cijene, bili pod kontrolom države i da od tada postoji naslijeđeno mišljenje da je pekarski proizvod socijalna kategorija. Pekarska industrija se, prema njegovim riječima, u kasnijem periodu kada je nastupilo liberalno tržište, nije najbolje snašla.“U periodu 2010. i 2011. godine nastupili su sve veći problemi u privredi, kao što je nelikvidnost, što je najviše tangiralo pekarsku industriju”, rekao je Pajović.On je objasnio da korektna cijena pekarskog proizvoda može obezbijediti da firme u pekarskoj industriji mogu izmiriti obaveze prema državi, zaposlenima i dobavljačima. Pajović smatra da pekarska industrija polako tone.“U kriznim vremenima dešavalo se da se neke djelatnosti koje su usko povezane sa pekarskom industrijom bolje razviju, kao što su na primjer trgovine, koje prve dođu do novca, a proizvođači posljednji”, rekao je Pajović.Prema njegovim riječima, poslovanje pekarskih organizacija ugroženo je do tog nivoa da više ne mogu redovno da izmiruju obaveze prema državi, dobavljačima i zaposlenima.“Nijesu pekari doveli do te situacije. Postoji na stotine malih pekarskih organizacija koje u svakom trenutku mogu dampingovati cijene”, kazao je Pajović.On je poručio da se ne može od pekara očekivati da riješe taj problem, bez uspostavljanja komunikacije sa trgovačkim lancima. Primat, kako je kazao, trenutno ima 180 hiljada eura potraživanja “koje nikada očima neće vidjeti”, jer su firme koje duguju ugašene i više ne postoje.“Nelojalna konkurencija je dostigla enormno visoke nivoe. Male pekarske organizacije ne rade u okolnostima u kojima bi trebalo da ispune zahtjeve pozitivnih propisa i standarda u proizvodnji i poslovanju”, kazao je Pajović.On smatra da treba napraviti koordinaciju između trgovačkih lanaca i proizvođača.

Kavaja: Cijena je najveći problem Vlasnik Žunjić company, u okviru koje posluje pekara Anđela, Goran Žunjić, saopštio je da je situacija u pekarskoj industriji danas dosta teška, posebno kada je u pitanju naplata potraživanja.“Imamo 280 hiljada eura nenaplativih potraživanja”, precizirao je Žunjić.On je dodao da država treba da se uključi u rješavanje problema u pekarskoj industriji, jer ga pekarski proizvođači ne mogu sami riješiti. Predstavnik Inpeka, Vesna Boljević, rekla je da je jedan od najvećih problema sa kojima se suočavaju u toj kompaniji nelojalna konkurencija i nemogućnost naplate.“Postojeća situacija na tržištu stvara velike probleme”, dodala je Boljević.Predstavnik nikšićkog Uniproma, Mirjana Kavaja ocijenila je da je najveći problem cijena hljeba koja je u prethodnih godinu i po ili dvije bila u oscilaciji od 30 do 70 centi.“Imamo mjesečne gubitke i do 60 hiljada eura. Često se dogovor koji se postigne u vezi cijene hljeba vrlo brzo naruši, jer neko mimo dogovora spušta cijene”, kazala je Kavaja. Ona smatra da bi ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i ekonomije trebalo da sagledaju kompletnu situaciju u pekarskoj industriji. Iz Sindikata poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije SSCG su ocijenili da su pekarski proizvođači u jednom dijelu doprinijeli teškoj situaciji u toj oblasti, jer su dozvolili trgovačkim lancima da im oni određuju rokove plaćanja i rabate.