Denkovič: Kriza u Ukrajini neće uticati na moje investicije u Crnoj Gori

Najpoznatiji ukrajinski investitor Roman Denkovič kupio je bazene crvenog mulja i dio Prerade KAP-a
3 komentar(a)
Roman Denkovič, Foto: Privatna arhiva
Roman Denkovič, Foto: Privatna arhiva
Ažurirano: 16.03.2014. 08:26h

Najpoznatiji ukrajinski investitor u Crnoj Gori Roman Denkovič, koji je kupio bazene crvenog mulja i dio Prerade Kombinata aluminijuma, i planira da gradi hotel sa pet zvjezdica na obali mora u Bijeloj, kaže da kriza u Ukrajini neće uticati na njegove investicije u Crnoj Gori.

"Situacija u Ukrajini je jako loša i neizvjesna. Mnogi poslovni ljudi u takvoj situaciji su oprezni i čekaju. Znam neke sunarodnike koji su imali ozbiljne investicione planove vezane za Crnu Goru, ali su od njih privremeno odustali i čekaće dok situacija ne bude jasnija“, kazao je za "Vijesti" Denkovič.

On je pobijedio na tenderu za djelove imovine KAP-a i Prerade za koje je ponudio 2,35 miliona eura. Planira da od crvenog mulja pravi građevinske blokove, kao i da otvori pogon za preradu aluminijuma.

Investirao bi 50 miliona eura, a u tim pogonima radilo bio oko 300 radnika. Stečajni upravnik je prihvatio njegovu ponudu, stečajni sudija još odlučuje, a procedura je usporena i zbog toga što se čeka izjašnjavanje Ustavnog suda o Zakonu o zaštiti državnih interesa koji predviđa da se imovina KAP-a može prodati samo u cjelosti.

U Privrednoj komori kažu da postoji simbolična trgovinska razmjena između dvije zemlje, i da se jedino primjećuje blagi rast uvoza poljoprivrednih i prehrambrenih proizvoda iz Ukrajine

Prema podacima Ministarstva ekonomije, strane direktne investicije iz Ukrajine do sada su bile simbolične i u 2010. su iznosile 465.970 da bi u prošloj godini bile povećane na 862.460 eura.

Najvećim dijelom su se, kako navode, odnosile na kupovinu nepokretnosti. Međutim, moguće je da su mnogi Ukrajinci investirali u Crnu Goru preko drugih zemalja, naročito ofšor zona.

"Podaci pokazuju i da Ukrajina zasada nije značajan trgovinski partner Crne Gore i da crnogorski privrednici još ne vide ukrajinsko tržište kao dovoljno atraktivno, bez obzira na mogućnost izvoza po povoljnim uslovima", saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

U ukupnoj robnoj razmjeni Crne Gore, na razmjenu sa Ukrajinom odlazi svega 0,25 odsto. Prošle godine robna razmjena sa ovom državom bila je 5,4 miliona od čega se na izvoz Crne Gore odnosilo svega 314 hiljada.

Najviše su se uvozili mineralna goriva i ulja, i šećeri i proizvodi od šećera, dok je, kako navode iz Ministarstva, najveći izvoz zabilježen kod djelova za vazduhoplove i vozila, i pića i alkohola.

Iako se radi o malim ciframa, robna razmjena se postepeno ipak povećava jer je 2010. godine iznosila nešto manje od tri miliona.

Ukrajina je bila zemlja koja je posljednja uslovljavala članstvo Crne Gore u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i time ga odlagala. Sporazum o slobodnoj trgovini je ipak potpisan u novembru 2011, sa rokom važenja od 1. januara 2013. Crna Gora je u aprilu 2012. godine postala članica STO.

Iz Ministarstva ekonomije navode da sporazum predstavlja dobar osnov za unapređenje trgovine robama i uslugama između dvije zemlje.

U Privrednoj komori kažu da postoji simbolična trgovinska razmjena između dvije zemlje, i da se jedino primjećuje blagi rast uvoza poljoprivrednih i prehrambrenih proizvoda iz Ukrajine.

Primjera radi, prošle godine je iz ove zemlje uvezeno šećera u vrijednosti od 439.000 eura. Iz Komore kažu i da se ne može reći da je sprovođenje Sporazuma tokom prve godine dalo očekivane efekte.

“Ono što će biti izvjesna posljedica aktuelnih dešavanja je smanjenje broja turista iz Ukrajine u ovoj turističkoj sezoni i mi već imamo informacije od naših članica da buking iz Ukrajine jeste smanjen. Turizam kao privredna grana pokazao se kao najosjetljiviji na bilo koju vrstu nestabilnosti - bilo da se radi o kriznim dešavanjima u samoj turističkoj destinaciji ili o krizi na emitivnom tržištu sa kojeg gosti dolaze. To su rizici koje, imajući u vidu opredjeljenje Crne Gore da jedna od najvažnijih razvojnih grana bude sektor turizma, moramo da imamo na umu“, smatraju u Privrednoj komori, i dodaju kako se nadaju da će se za krizu brzo pronaći rješenje, te da će se odnosi vratiti u normalu.

Bonus video: