Drugi blok TE

Eksperti šokirani stanjem u kojem su vazduh i zemlja u Pljevljima

"Obišle smo sve crne ekološke tačke i nevjerovatno je da ljudi žive pored mjesta na kojem se odlaže pepeo iz termoelektrane. To je toksični otpad"
92 pregleda 20 komentar(a)
Ažurirano: 08.02.2014. 18:11h

Ekspertkinje inostranih organizacija koje se bave kontrolom izgradnje energetskih objekata Pipa Galop i Rej Edvard šokirane su stanjem u kojem su vazduh i zemlja u Pljevljima i tvrde da se to ne može poboljšati gradnjom drugog bloka Termoelektrane (TE) bez obzira na tehniku koja bude korištena.

"Obišle smo sve crne ekološke tačke i nevjerovatno je, i izvan svih standarda, da ljudi žive odmah pored mjesta na kojem se odlaže pepeo iz TE. To je toksični otpad i te slike me podsjećaju na ono što se može vidjeti u Kini čije stanovništvo plaća cijenu ekonomskog rasta kroz izgradnju energetskih objekata koji rade na ugalj", kazala je Edvard, a saglasna je Galop.

Šta će sa otpadom

To stanje je, tvrdi Galop, problem i za buduće investitore u drugi blok, a smatra da će dodatno zagaditi Pljevlja. Javnost, podsjetila je ona, još nije upoznata sa načinom na koji je planirano da se odlaže otpad.

Galop upozorava da nije urađena studija uticaja na životnu sredinu, te da gradnja ne bi trebalo da počinje bez tog dokumenta.

“Mislim da ni stanovništvo ni Vlada Crne Gore nijesu svjesni štetnih posljedica koje uzrokuju objekti koji proizvode struju pomoću uglja. Da li je neko postavio pitanje da li Crnoj Gori uopšte treba drugi blok ako Kombinat aluminijuma ne bude radio? Da li je cilj projekta izvoz struje i jesu li zaista spremni da ugroze život stanovništva zbog zarade”, pitala je Galop.

Pipa Galop

Ona smatra da je priča o zaradi od izvoza preuveličana, a tokom gradnje može doći do problema kao u Sloveniji i da vrijednost investicje bude duplirana.

Pvi blok bi mogao da radi do 2018. godine, a Galop tvrdi da Vlada računa na njega do 2030. godine i da zbog novca koji je potreban za filtere oni neće biti postavljeni, niti će ih finansirati ko bude gradio drugi blok.

“Rješenje je u pogonima koje pokreće vjetar i koriste sunce, ali i termoelektranama koje rade na biomasu, i to bi u Pljevljima moglo da uspije pod uslovom da se šume održivo sječu”, kazala je ona.

Popušta im se

Galop je rekla da podaci do kojih se može doći pokazuju da ponuđači i nijesu baš vodili računa o životnoj sredini. Ona ukazuje da, pošto prvobitni stepen energetske efikasnosti od 38 odsto nijesu mogli da ostvare, Vlada je taj kriterijum povećala na 40 i sve ponude su na toj granici. Ukazala je da je zagađenje sumpor-dioksidom kod svih ponuđača u dozvoljenim granicama, dok je zagađenje azotom u granicama dozvoljenog jedino u ponudi Škode.

Kineske banke, kazala je Edvard, predstavljaju najveće izvore finansiranja na svijetu i njihova moć je ogromna. Od prije dvije godine postoje uslovi i oni moraju da grade “zelene” objekte u skladu sa visokim standardima.

“Gradnja objekata koje pokreće ugalj je suprotna svim standardima jer je sredinu na koju utiče teško vratiti u prvobitno stanje. U Pljevljima se vidi da je to nekad bila lijepa priroda ali je, na primjer, za turizam trajno izgubljena”, kazala je Edvard.

Galop je aktivistkinja Mreže za nadzor rada banaka CEE (CEE Bankwatch Network) koje finansiraju energetske projekte, a Edvard američkog ogranka organizacije Prijatelji zemlje koja djeluje u 74 države. U Crnoj Gori pružaju pomoć organizaciji Grin houm i sličnim organizacijama za zaštitu životne sredine.

Partner za TE Česi ili Kinezi

U trci za gradnju drugog bloka termoelektrane u Pljevljima su ostale češka Škoda Praha, za koju se spekuliše da ima najviše šansi da dobije projekat, kineska Powerchina, slovački konzorcijum Istroenergo i kineski CMEC, koji bi navodno mogao biti drugorangiran.

U početku se pominjalo da će Powerchina biti glavni konkurent Česima.

Ponude su od 210,5 miliona koliko nudi CMEC do 330 miliona koliko je ponudila Škoda.

Odbor direktora Elektroprivrede, koja traži partbea za gradnju TE, ubrzo će se izjasniti s kim će da pregovara o tom projektu.

O tome će odlučivati većinski vlasnik EPCG - Vlada i italijanski A2A, koji ima manjinski paket akcija i upravlja crnogorskom kompanijom.

Razmatra se i mogućnost da EPCG finansira projekat, a partner bi nabavio i montirao opremu.

Galerija

Preporučujemo za Vas