Založeno za kredit

Država propustila da zaradi na rezervama zlata

Kada je zlato založeno 2009. godine njegova vrijednost bila je oko 34,6 miliona eura, da bi dvije godine kasnije porasla na 50 miliona
275 pregleda 12 komentar(a)
Ažurirano: 28.01.2014. 20:40h

Dokle je država stigla u pregovorima sa švajcarskom Kredit Svis bankom o promjeni dijela ugovora koji se odnosi na kredit od 30 miliona eura, za koji su založene zlatne državne rezerve, i da li su prihvatljivi novi uslovi, u Ministarstvu finansija nijesu precizno odgovorili.

Prema podacima ministarstva, vrijednost zlata, koje je založeno za kredit 2009, na kraju prošle godine je iznosila 33,5 miliona eura.

Petogodišnji refinansirani kredit je odobren u aprilu 2012. godine, a dodatni trošak uz kamatu je i plaćanje posebne naknade za održavanje računa u svrhu držanja zlata o čijem iznosu se pregovara.

Ukupne obaveze države prema švajcarskoj Kredit Svis banci nakon uzimanja svih 150 miliona u aprilu 2012. godine sa kamatom su iznosile 195 miliona eura

Ministarstvo je saopštilo da je pokrenulo pregovore da bi obezbijedilo povoljnije uslove za održavanje tog računa i ponuđena je opcija da se po tom osnovu izdvaja 5.000 dolara mjesečno.

"U cilju smanjenja troškova održavanja računa otvorenog u svrhu držanja zlata, Ministarstvo finansija u saradnji sa Kredit Svis bankom sprovodi aktivnosti kako bi se našlo najpovoljnije rješenje. Očekuje se da će aktivnosti po tom pitanju uskoro biti realizovane“, zvaničan je odgovor tog Vladinog resora.

"Vijesti“ su pitale kada će biti završeni pregovori i da li je opcija od 5.000 dolara za naknadu prihvatljiva.

Uz taj kredit, Vlada je tada građane zadužila i dodatnih 120 miliona na pet godina, od čega prva rata dolazi na naplatu ove godine u iznosu od 30 miliona eura.

Ekonomski analitičar Zarija Pejović rekao je “Vijestima” da je država zalaganjem zlatnih rezervi propustila šansu da ostvari dobit po tom osnovu.

"Kada je zlato založeno 2009. godine njegova vrijednost bila je oko 34,6 miliona eura, da bi dvije godine kasnije porasla na 50 miliona. Kako je cijena zlata u međuvremenu pala, propuštena je mogućnost kapitalne dobiti koja se mogla ostvariti prodajom zlata u trenutku kada je cijena bila najveća, odnosno ponovnom kupovinom po nižoj cijeni”, kazao je Pejović.

Ukupne obaveze države prema švajcarskoj Kredit Svis banci nakon uzimanja svih 150 miliona u aprilu 2012. godine sa kamatom su iznosile 195 miliona eura.

Dio tog novca, u vrijednosti 52 miliona, tada je otišao na refinansiranje postojeća dva kredita u toj banci koji su uzeti sredinom 2009. godine, kada su i založene zlatne rezerve.

Dio novca korišćen je za pokrivanje rupa u budžetu zbog smanjenih prihoda, kako bi se obezbijedila isplata penzija i plata, kao i da bi se vratio dio kredita Kombinata aluminijuma, za koji je Vlada bila žirant.

Ni Grčka nije zalagala zlatne rezerve

Pejović je ocijenio da je neprihvatljivo da zajam plasiran Vladi suverene države, obezbijeđen sa preko 100 odsto od ukupne izloženosti visoko likvidnim kolateralom, ima veću kamatnu stopu od stope po kojoj dobijaju zajmove najkredibilnije Vlade.

Kredit je odobren po kamatnoj stopi od 6,5 odsto uz 12- mjesečni Euribor (cijena novca na evropskom tržištu).

“Koliko sam upoznat, zlatne rezerve nije zalagala čak ni Grčka, budući da zlato može biti osnova za emitovanje sopstvene valute. Smatram da je nepovoljan zajam od Kredit Svis banke, uzimajući u vidu zlatni zalog. Bosna i Hercegovina se zadužila kod MMF-a sa varijabilnom kamatnom stopom koja je u momentu odobravanja tranše iznosila oko jedan odsto. Cijena održavanja zlata je rashod koji je posljedica njegovog zalaganja, a ono je moglo biti deponovano u vidu depozita i donositi određeni prihod”, naveo je Pejović.

Kako je dodao, zaduživanje je bazirano na vjerovanju u skori izlazak iz krize, a sklapali su se skupi zajmovi da bi se izbjegao MMF.

“Naredne godine slijedi vraćanje glavnice duga iz eurobveznica, što će biti iskušenje za javne finansije Crne Gore. Samo na ime kamatonosnih rashoda koji proističu iz dvije emisije eurobonda biće ukupno plaćeno 144 miliona eura”, kazao je Pejović.