TIKET

Veći porez na kocku i na dobitke do marta

Izmjene Zakona o igrama na sreću biće donijete najkasnije za dva mjeseca, svi složni
77 pregleda 10 komentar(a)
Lutrija, Foto: Vesko Belojević
Lutrija, Foto: Vesko Belojević
Ažurirano: 19.02.2019. 16:57h

Priređivanje igara na sreću je djelatnost koju država u ovom trenutku ne kontroliše adekvatno, niti ostvaruje realne budžetske prihode od koncesija. Isti moraju biti višestruko veći nego što su sadašnji od svega 4 do 5 miliona eura godišnje, kazao je za “Vijesti” predsjednik Odbora za ekonomiju i poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović, uoči priprema izmjena zakona o ovoj oblasti čiji je cilj veće punjenje državne kase i kvalitetnija kontrola puteva novca u “kockanju”.

Poslanici SDP-a Damir Šehović i DPS-a Zoran Vukčević još su u julu prošle godine, kada je iz Ministarstva finansija i Poreske uprave saopšteno da u ovoj djelatnosti pravno i tehnički nije moguće primijeniti obračun poreza na dodatu vrijednost, predložili izmjenu zakona kako bi se iznos koncesija povećao za 50 odsto i uveo porez od 15 odsto na dobitke od “kocke” veće od 100 eura. Predlog da se PDV uvede na igre na sreću usvojila je Skupština krajem juna glasovima opozicije i SDP-a.

Iz Vlade je krajem prošle godine, kada u Skupštini nije prošao njen predlog da se nastavi naplate takse od euro na mobilne telefone, saopšteno da će povećanje dažbina za igre na sreću nadomjestiti ovaj namet.

“Uz uvođenje i definisanje poreske stope za oporezivanje dobitaka, sa određenim pragom neoporezivog dobitka, ukidanje fiksnih i povećanje varijabilnih koncesija, ključni uslov je da država u najhitnijem roku uspostavi online nadzor nad uplatama i isplatama, kako priređivači, što je sada slučaj, ne bi “od oka” plaćali koncesionu obavezu, već ono što je realno i što je višestruko veće”, naveo je Damjanović

Budžet je prošle godine od taksi na mobilne telefona prihodovao oko osam miliona eura, a povećanjem fiksne koncesije na “kocku” sa 50 odsto moglo bi se dobiti, prema nezvaničnim procjenama, oko dva miliona eura. Koliko bi država prihodovala sa 15 odsto poreza na dobitke, ni dobro upućeni u ovu oblast nijesu mogli precizirati jer ne postoje javni podaci o takvim isplatama.

“Uz uvođenje i definisanje poreske stope za oporezivanje dobitaka, sa određenim pragom neoporezivog dobitka, ukidanje fiksnih i povećanje varijabilnih koncesija, ključni uslov je da država u najhitnijem roku uspostavi online nadzor nad uplatama i isplatama, kako priređivači, što je sada slučaj, ne bi “od oka” plaćali koncesionu obavezu, već ono što je realno i što je višestruko veće”, naveo je Damjanović svoj predlog.

On smatra da je neophodna akcija Ministarstva za informaciono društvo u smislu osujećivanja klađenja preko interneta, koje odnosi milione iz Crne Gore ka priređivačima iz inostranstva, ali i Uprave za inspekcijski nadzor i Poreske uprave koje moraju zatvariti nelegalna mjesta za klađenje sa tzv. “kladomatima” i procesuirati odgovorne koji su stvarili nelojalnu konkurenciju u ovoj oblasti.

“Sve to bili bi samo djelovi sinhronizovane akcije da se ova važna oblast do kraja dovede u zakonske okvire. Ukoliko Vlada, Ministarstvo finansija i Uprava za igre na sreću ne odrade svoj dio posla u najhitnijem roku, svi napori Skupštine će biti bespredmetni, a u tom slučaju preostaje da se adresiraju odgovorni iz ovih institucija što veliki iznos prihoda od igara na sreću završava na privatnim računima umjesto u državnoj kasi”, smatra Damjanović.

Radna grupa koja je formirana za izmjenu zakona trebalo bi da do kraja januara i početkom februara uradi svoj predlog, a Skupština bi onda tokom februara, ili najkasnije početkom marta trebalo da usvoji novi zakon.

Najavljene izmjene i uvođenje reda, ukoliko zažive, značajno će promijeniti dosadašnje funkcionisanje ove djelatnosti a uticaće i na igrače čiji bi dobici prvi put bilo oporezovani. I priređivači igara su spremni na izmjene i veću državnu kontrolu, nadajući se da će biti uklonjena nelegalna konkurencija.

“Siva ekonomija koja postoji u ovoj djelatnosti, gdje se kladioničarske igre organizuju nezakonito po kafanama i kafićima, odnosno mjestima bez dozvole za priređivanje igara na sreću, nedostatak nadzora nad internet klađenjem, nepostojanje onlajn nadzora nad realnim obimom uplata u kladionicama ili kazinima, a što je bila obaveza i po važećem Zakonu o igrama na sreću koju godinama Ministarstvo finansija i Uprava za igre na sreću, namjerno ili nenamjerno, nisu izvršili, samo su neki od razloga što se u budžetu nije slilo nekoliko desetina miliona eura više u period važećeg Zakona”, naveo je Damjanović.

On je naveo da se uvođenje PDV-a na igre na sreću pokazalo nefunkcionalnim i da nije pomoglo rješavanju stanja u ovoj oblasti zbog čega je potrebno hitno promijeniti pojedine zakonske norme i neselektivno ih primijeniti na sve učesnike u ovoj oblasti, kako velike i prepoznate priređivače, tako i one manje “eksponirane”.

“S druge strane prihodi od koncesija su u najvećem dijelu do sada, shodno pravnom haosu koji postoji neprimjenom Zakona o nevladinim organizacijama, odnosno primjenom tzv. Uredbe, bili prihod NVO-a, a o načinu kako su se ta sredstva trošila, javno je govoreno na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet prije par mjeseci. Nakon saslušanja su, na sjednici Odbora, usvojene Ocjene i stavovi, koji doprinose uklanjanju haosa u ovoj oblasti ukoliko ih, naravno, Vlada dosljedno primijeni”, kazao je Damjanović.

On smatram da se tokom februara, najkasnije do početka redovnog zasjedanja Skupštine u martu, mora izaći sa predlogom novog zakona o igrama na sreću, ili sa izmjenama postojećeg, kako bi se uveo red u ovu oblast i nadomjestila nedostajuća budžetska sredstva po osnovu prihoda od poreza i koncesija.

“S obzirom da radna grupa koja je trebalo da pripremi osnove za definisanje tog predloga, za ovih nekoliko mjeseci nije završila svoj dio posla, ista mora tokom prve polovine februara dostaviti konkretne predloge i time završiti svoj rad, a ostatak procedure je na ovlašćenim predlagačima zakona. Identifikacija odgovornosti za neprimjenjivanje sadašnjeg Zakona i za postojanje sive ekonomije i nelegalnog klađenja je takođe obaveza za nadležne institucije, inspekcijske organe, policiju i tužilaštvo, jer su štete milionske i evidentne su”, poručio je Damjanović.

Može li se protiv interneta

Poslanik SDP-a Damir Šehović kazao je “Vijestima” da su on i Vukčević dali svoj predlog većeg oporezivanja igara na sreću i zaključke kojim treba uvesti bolju kontrolu u ovoj oblasti, ali da su spremni da tokom rasprave o izmjenama zakona u Skupštini prihvate i druge argumente. Oni su zaključcima inicirali da Vlada obezbijedi preduslove i sprovede uvođenje elektronskog nadzora igara na sreću i da obezbijedi kontrolu nad klađenjem preko Interneta.

U slučaju da to bude u nemogućnosti, onda da "odgovarajućim mehanizmima koji joj stoje na raspolaganju zabrani online klađenje putem Interneta". Najbliži primjeri za dodatna oporezivanja dobitaka od igara na sreću su oni koji se već koriste u Hrvatskoj ili Makedoniji. U Hrvatskoj se svi dobici (razlika između uplate i isplate) veći od 4.000 eura oporezuju stopom od 15 odsto, a veći od 66.000 eura sa 20 odsto. U Makedoniji svi dobici preko 160 eura oporezuju sa 10 odsto.

Mogu li vlasnici unaprijed platiti po starom iznosu?

S obzirom da bi se izmjena zakona o povećanju koncesija mogla usvojiti u februarau ili martu, “Vijesti” od sagovornika nijesu mogli dobiti odgovor da li bi priređivači igara na sreću prije stupanja na snagu ovog zakona mogli unaprijed platiti koncesiju za cijelu godinu po sadašnjem iznosu. Fiksna koncesija za kazina i sada se određuje na godišnjem nivou od 50 hiljada, iako je vlasnici većinom plaćaju u mjesečnim ratama.

Ukoliko bi prije najavljenog povećanja od 50 odsto iznos platili u cijelosti, uštedjeli bi 25 hiljada eura. Iako se koncesija za kladionice i aparat klubove računa na mjesečnom nivou, ne postoji prepreka da priređivač unaprijed plati za sva kladioničarska mjesta i aparate za koje je dobio dozvolu. U ovom slučaju ušteda po kladioničarskom mjestu bi bila 250 eura, a po aparatu 50.