Mimo logike

Direktor odlučio: U Rožajama nema mjesta za drvopreradu

Iako je drvoprerada u Rožajama glavna privredna grana, tamošnja srednja škola više ne školuje kadrove za tu oblast
79 pregleda 41 komentar(a)
Rožaje, obrada drveta, Foto: Aida Skorupan
Rožaje, obrada drveta, Foto: Aida Skorupan
Ažurirano: 19.02.2019. 16:57h

Uprkos tome što su u Strategiji razvoja Rožaja drvoprerada i turizam dvije od tri razvojne grane opštine, u Srednjoj stručnoj školi su prije tri godine, odnosno od kada je na čelo te obrazovne ustanove došao Esad Crnovršanin, prvi put od njenog nastanka, ta zanimanja ukinuta.

Iako je riječ o deficitarnim kadrovima za kojima anketirani poslodavci iz godine u godinu iskazuju potrebu, odlukom rukovodstva škole do njih će biti još teže doći u naredne najmanje četiri godine. Izvjesno je da će takva politika SSŠ značajno unazaditi ionako lošu situaciju u rožajskoj privredi, ali je nejasno da li je razlog tome nesaradnja rukovodstva sa Zavodom za zapošljavanje ili politički obaračun između direktora Crnovršanina (SDP) i lokalne uprave (DPS).

Gašenjem drvne struke dva profesora iz redova DPS-a, sa dugogodišnjim radnim stažom, ostala su bez posla. Jedan od njih drži svega šest časova i to u Beranama, a drugi je na neprekidnom bolovanju.

Iz rožajskog Biroa rada je „Vijestima“ rečeno da je u poslednjih nekoliko godina prekvalifikovana, odnosno eudkovana za bavljenje drvopreradom 81 osoba

„Takva odluka direktora se kosi i sa Strategijom razvoja stručnog obrazovanja 2011. – 2014. godine čiji je autor ministar prosvejete Slavoljub Stijepović, a u kojoj je kao prioritetna struka za sjever predviđena drvoprerada. U rožajskom školstvu tih odjeljenja nema jer ih je ukinuo direktor. Zainteresovanih učenika je bilo, ali kada su dolazili da predaju dokumenta, Crnovršanin im je rekao da ta odjeljena neće biti formirana jer navodno nema dovoljno zainteresovanih. Kao dokaz za to imamo njihove pismene izjave.“, reklo je nekoliko prosvjetnih radnika SSŠ koji nijesu željeli da im se pominju imena zbog straha od odmazde, „s obzirom na to da ni Ministarstvo prosvjete još nije reagovalo na brojne pritužbe protiv Crnovršanina, kao ni na tekstove objavljene u novinama koji ga sa dokazima optužuju za brojne malverzacije“.

Profesori ističu da je Crnovršanin na čelo te škole došao prije tri godine, kada je zatekao odjeljenja u prvom, drugom i trećem razredu u kojima su se školovali ulenici u oblasti drvoprerade, te kuvari i konobari. Ni jedno novo odjeljenje on nije upisao.

„Samo u drvopreradi je bilo 47 đaka, što odgovara potrebama poslodavaca za tu struku, a i ove godine je bilo zainteresovanih, ali su povjerovali ako im direktor kaže da ta odjeljenja neće biti upisana. Djeca su povodljiva, pa nisu ni insistirala nego povjerovala. Uostalom, kako se to odjednom izgubi interesovanje za te struke i to baš od onda od kada je Crnovršanin došao na mjesto direktora?“, upitali su profesori.

„Taj šumarsko – drvni lobi smatra da se finalna obrada drveta ne treba razvijati. To je smišljeni plan istih onih ljudi koji su nekada zatvorili Gornji Ibar"

Oni ističu da od ukupnog broja preduzeća koja posluju u Rožajama, oko 90 odsto njih se bavi drvopreradom.

„Ukoliko bi se ona bavila finalnom preradom drveta realno bi bilo očekivati da se u skorijem periodu otvori bar hiljadu novih radnih mjesta. Sada ih nema jer se sirovina uglavnom izvozi.

Pored proizvodnje stolarije i namještaja, Rožaje bi kao brend moglo da plasira drvene brvnare za koje su naročito zainteresovani kupci sa zapada. Situacija u praksi je potpuno drugačija jer se na tom polju ne radi ništa, u školi se ne obrazuje drvna struka, a sirovinska baza se u vidu trupaca i rezane građe izvozi u zemlje regiona, najviše na Kosovo, gdje ljudi sa ovih prostora idu kako bi kupili gotov proizvod.“, rekli su profesori SSŠ.

Oni smatraju da je ukidanje obrazovanja u drvnoj struci u Rožajama svojevrstan obračun između SDP-a koji gazduje šumama i DPS-a koji u toj opštini ima apsolutnu vlast.

Direktor škole nije odgovorio na pitanja “Vijesti” vezana za razloge ukidanja smjerova drvoprerade i ugostiteljstva

„Taj šumarsko – drvni lobi smatra da se finalna obrada drveta ne treba razvijati. To je smišljeni plan istih onih ljudi koji su nekada zatvorili Gornji Ibar kako bi šumsko bogatstvo išlo na njihove brente, a sada govore da je GIR mogao da radi i da ga treba ponovo otvoriti, odnosno za njegovo gašenje optužuju političke konkurente, a iza kulisa oni uništavaju drvopreradu. Umjesto njenog razvoja, preko izvoza se ostvaruje manji ali brži profit i to na štetu državnog i lokalnog budžeta. Aktivan je jedino lični i politički interes“, rekli su profesori.

Oni ističu da je slična situacija u ugostiteljstvu u kojem u Rožajama neće biti školovanih kadrova tokom naredne četiri godine.

„Za razliku od tih profesija stimuliše se elektorostruka u kojoj većinom ili potpuno predaju profesori iz redova SDP-a. Oko 90 tih đaka se uglavnom školuje da bi popunjavalo mjesta na Birou rada ili za eventualnu prekvalifikaciju u drvnu struku. Da se svjesno razmišlja o gašenju drvne struke u gradu na Ibru govori i činjenica da je iz postojeće radionice prodat silos za transport drvnih otpadaka privatnom preduzetniku, kao i nedodjeljivanje kabineta za ta odjeljenja u novosagrađenom aneksu čiju izgradnju je finansiralo Ministarstva prosvjete.“, rekli su profesori.

Iz rožajskog Biroa rada je „Vijestima“ rečeno da je u poslednjih nekoliko godina prekvalifikovana, odnosno eudkovana za bavljenje drvopreradom 81 osoba. Obuku u ugostiteljstvu je prošlo njih 43.

„Drvoprerađivači i ugostitelji su na ovom Birou rada deficitaran kadar. Ankete koje svake godine radimo sa poslodavcima govore da je godišnje potrebno više od 20 radnika u ugostiteljstvu i više od 15 u drvopreradi. Na svim zavničnim skupovima ističemo da su drvoprerada i turizam razvojne grane budućnosti Rožaja, te da im treba posvetiti dužnu pažnju i u obrazovanju, a ne proizvoditi višak radne snage kao što se sada čini. Pored te dvije oblasti u deficitu smo da kadrovima iz poljoprivrede i prehrambene tehnologije“, rekli su iz Biroa rada.

Istakli su da se svake godine nakon anketiranja poslodavaca o njihovim potrebama od dobijenih rezultata sačinjavaju svojevrsni udžbenici koji se dostavljaju svim zainteresovanim ustanovama i institucijama.

„SSŠ nikada nije potražila od nas taj udžbenik, a njihov direktor se nikada nije pojavio ni na jednom zvaničnom skupu čija tema je unapređenje školstva u smislu upisivanja potrebnih kadrova.“, tvrde iz Biroa rada.

Direktor škole nije odgovorio na pitanja “Vijesti” vezana za razloge ukidanja smjerova drvoprerade i ugostiteljstva. On je prije dvadesetak dana na optužbe za „reketiranje“ četiri roditelja koji su za redovno srednjoškolsko obrazovanje svoje djece bili prinuđeni da plate po 200 eura kazao da više neće sarađivati sa “Vijestima” zbog navodne nekorektnosti.

Kalač: Nemar i čuvanje mjesta za prijatelje

Gradonačelnik Rožaja Nusret Kalač smatra da se u tom gradu već duže vodi pogrešna upisna politika, naročito kada je u pitanju SSŠ.

„U principu se više vodi računa o tome kako i na koji način sačuvati radna mjesta za predavače nego šta su stvarne potrebe rožajske privrede i realnog sektora. Simptomatično je da se godinama zadržavaju smjerovi koji rožajskoj ekonomiji nijesu potrebni a sve na štetu prije svega učenika i njihove budućnosti.

Izgovor koji se često koristi kao opravdanje, da učenici ne žele da upisuju one srednje škole koje im čine budućnost izvjesnijom, je više stvar usmjeravajuće kampanje nego onoga što bi đaci sami odabrali.“, rekao je Kalač, i dodao da se u budućnosti prioritet mora dati strukovnim zanimanjima koja su vezana za poljoprivredu, šumarstvo drvnu industriju i turizam, te da su sva ostala zanimanja manje bitna ili periferna.

Na pitanje Vijesti kako komentariše da su upravo deficitarna zanimanja u SSŠ ukinuta, Kalač je kazao da smatra da „je to stvar neodgovornog odnosa upravljačkih struktura u toj obrazovnoj ustanovi, jer sva strateška dokumenta razvoja opštine definišu drvopreradu, šumarstvo i poljoprivredu kao prioritet i neophodnost za razvoj sredine“.

„Iz to razloga se takva upisna politika može objasniti ili nemarom i nezainteresovanošću da se utiče na sticanje stručnih znanja koja znače sigurnu budućnost mladih ljudi, ili pak čuvanjem radnih mjesta za davno stečene prijatelje. Smatram da u konkretnom slučaju ima primjesa i jednog i drugog.“, rekao je Kalač. Takav vid obrazovanja se, prema njegovom mišljenju, već u velikoj mjeri negativno odrazio na rožajsku ekonomiju.

„U budućnosti će to biti još daleko drastičnije jer su se potrebe i zahtjevi kompanija koje se bave ovim djelatnostima do sada u značajnoj mjeri zadovoljavale radnom snagom za kojom je prestala potreba u nekada društvenim preduzećima kao što su GIR HTP Rožaje i drugih. Parametri koji bi trebalo da znače boljitak za razvoj rožajske ekonomije ne ostvarujuse, zbog čega će grad sigurno još izvjesno vrijeme biti sirovinska baza za pojedine države iz okruženja kada su u pitanju drvorprerada i šumarstvo“, kaže Kalač.