Svjetska banka očekuje da crnogorska ekonomija ove godine ostvari blagi rast od 1,8 odsto, dok bi on naredne godine bio 2,5 odsto, navodi se u novom izvještaju ove institucije uz rezerve da rast za narednu godinu zavisi od realizacije najavljenih velikih investicija u turizam i energetiku.
Viši ekonomista Svjetske banke za Crnu Goru i Hrvatsku Sanja Madžarević Šujster preporučila je Vladi Crne Gore da nastavi fiskalnu konsolidaciju kako bi smanjila javni dug, poboljša naplatu poreskog duga, pomogne u rješavanju preblema nekvalitetnih kredita bankarskog sektora i nastavi unaprijeđenje uslova za nove investicije.
Ona je navela da se održivost javnih finansija i smanjenje državnog duga može sprovesti povećanjem poreza ali da bi time bio ugrožen investicioni ambijent, zbog čega bi bilo bolje da se smanji javna potrošnja, koja je dosta visoka i iznosi oko 47 odsto brutodomaćeg proizvoda.
"Male zemlje kakva je Crna Gora moraju imati institucije kakve imaju i velike zemlje, ali je trošak za javnu potrošnju i dalje visok. Među novim članicama Evropske unije ima malih zemalja gdje je javna potrošnja ispod 35 odsto BDP-a, tako da tu postoji mogućnost za značajnu uštedu", navela je Madžarević Šujster.
Prema izvještaju Svjetske banke ovogodišnji rast crnogorske ekonomije ostvaren je zahvaljujući većoj proizvodnji električne energije i njenim izvozom, čime je dijelimično nadoknađen pad proizvodnje u prerađivačkoj industriji i izvoz alumonijuma. Madžarević Šujster je kazala da ovakav rast nije stabilan i da će u narednom periodu zavisiti od obećanih investicija i mjera koje će sprovoditi Vlada.
Ona je navela da ovogodišnji rast ekonomije nije uticao na smanjenje nezaposlenosti koja u Crnoj Gori i dalje visoka i iznosi oko 19 odsto. U šest zemalja regiona prosječna stopa nezaposlenosti je 23,6 odsto, a najmanja je u Albaniji 12,6 odsto dok je najveća na Kosovu 30,9 odsto.
"Ovo je dosta visoka stopa nezaposlenosti. U novim članicama EU, računajući tu one koji su primljeni nakon 2004. godine, stopa nezaposlenosti je oko 10 odsto. Takođe je zabrinjavajuće visoko učešće mladih u broje nezaposlenih i veliki broj onih koji na posao čekaju duže od dvije godine. Kod 20 odsto veoma siromašnih porodica nezaposlenost njihovih članova iznosi 40 odsto. Najčešće je riječ o višečlanim porodicama gdje pet odsto članova ima visoko obrazovanje", navela je Madžarević Šujster.
Na pitanje kako bi zaduženje Crne Gore od 800 miliona za igradnju autoputa uticalo na povećanje državnog duga ona je kazala da bi značajno uticalo ako bi se ta suma uzela odjednom ali da postoji mogućnost faznog zaduženja gdje uticaj ne bi bio toliki.
"U susjednim zemljama imate razne primjere načina finansiranja izgradnje autoputa. U Hrvatskoj imate primjer velikog zaduženja u kratkom roku za brzu izgradnju velikog broja autoputeva, ali sada imaju problem jer se od naplate putarine ne mogu vraćati ti krediti. U Sloveniji imate drugi primjer gdje su autoputevi građeni postepeno od svojih prihoda i povlačenjem sredstava iz fondova EU, tako da ostvaruju prihod od naplate putarina. Treba sagledati koji bi metod bio bolji", kazala je Madžarević Šujster.
Na pitanje koliko je bitno da se nivo državnog duga zadrži ispod Mastrihtskog kriterijuma od 60 odsto, ona je kazala da je to važno za nastavak integracija Crne Gore u EU zonu i da je iz predloga budžeta za narednu godinu i ekonomskih mjera vlade shvatila da je cilj zadržati ga ispod tog nivoa.
Bonus video:
